Budi dio naše mreže

Istaknuti hrvatski kipar akademik Ivan Kožarić, preminuo je jučer u 100-toj godini života u Zagrebu. "Danas u Zagrebu u 100-toj godini života preminuo je naš dragi umjetnik, kipar, akademik Ivan Kožarić. Kao obitelj tugujemo nad velikim gubitkom, ali smo istovremeno skromni, ponizni i duboko očarani pred veličinom njega samog, njegovog djela i ljepote koje je poklonio ovom svijetu. Počivaj nam u miru Ivane Kožariću", stoji u objavi obitelji Kožarić.

/ mb

Ivan Kožarić rodio se u Petrinji 1921. godine, a kiparstvo je završio na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Godine 1959/60. Kožarić nekoliko mjeseci boravi u Parizu kao stipendist Fonda Moša Pijade. To je razdoblje vrlo važno za njegovo bolje upoznavanje s europskom umjetnošću, ali i za provjeru vlastitih kreativnih potencijala. Posredstvom francuskog kritičara Jacques Lassaignea, koji ga posebno uvažava, surađuje s Galerijom Maguy čiji mu vlasnik otkupljuje više radova. Unatoč povoljnim okolnostima i mogućnosti da ostane u Parizu, Kožarić se vraća u Zagreb odlučivši karijeru nastaviti u domovini.

Izlagao je na šezdesetak samostalnih i dvjestotinjak skupnih i tematskih izložaba u zemlji i inozemstvu te gostovao na najprestižnijim svjetskim manifestacijama moderne i suvremene umjetnosti poput Biennala u Veneciji i Biennala u Sao Paolu. Zastupljen je u antologijama svjetske i europske skulpture. Među njegovim brojnim radovima su i javne skulpture među kojima su najpoznatije spomenik A. G. Matošu na zagrebačkom Gornjem gradu te na šetnicu uz Kupu u Sisku i ‘Prizemljeno sunce’ u središtu Zagreba.

Prizemljeno sunce / Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Ivan Kožarić dobitnik je brojnih nagrada, a posljednju nagradu ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo dobio je 1997. Iste godine postao je i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 

Po mišljenju mnogih uvaženih kritičara i kolega likovnjaka, Kožarić je jedan od najvećih i hrvatskih umjetnika. Po školovanju je kipar, ali po svojoj praksi multimedijalac koji se u svakom mediju, materijalu i tehnici podjednako dobro snalazi, kazao je Antun Maračić 2015. prigodom otvaranja njegove izložbe u Splitu ‘Umjetnost je uvijek nešto drugo’.

Spomenik A.G. Matošu na Strossmayerovom šetalistu kipara Ivana Kozarica / Foto: Davor Visnjic/PIXSELL

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u sućuti u povodu smrti akademika Kožarića istaknula je da je bio i jest jedan od najvećih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća koji je ustrajno izbjegavao jasna stilska određenja i doista bio “rijetka ptica slobode”.

“Ivan Kožarić bio je potpuno neopterećen umjetničkim pravcima, suvremenim trendovima, formalnim određenjima. Prepoznatljivost i svaku naznaku sustava doživljavao je kao sputavanje kreativnosti, prijetnju gubitka sadržaja, ograničavanje samog smisla umjetničkog čina. Sretni smo i mi jer pripadamo generaciji koja ga je imala za suvremenika pa ćemo se, premda je napustio ovaj naš fizički svijet, sjećati velikog čovjeka i velikog umjetnika, Ivana Kožarića, s osmijehom koji nam svojim životom i svojim djelom ostavlja u naslijeđe “, stoji u sućuti ministrice.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja