Nakon što je vatikanski Dikasterij za nauk vjere u utorak, 4. studenoga 2025., objavio doktrinarnu bilješku „Mater populi fidelis“, u medijima su se pojavili napisi da u njemu piše da nije dopušteno koristiti naslov Suotkupiteljice za Blaženu Djevicu Mariju te brojna tumačenja sadržaja i naravi dokumenta.
PROVJERAVAMO: Je li Vatikan zabranio upotrebu naslova Suotkupiteljica u pobožnosti Blaženoj Djevici Mariji i je li ga papa Franjo nazvao ludošću?
Dokument Majka vjernog puka – o nekim marijanskim naslovima koji se odnose na Marijinu suradnju u djelu spasenja potpisuju prefekt dikasterija kardinal Víctor Manuel Fernández i tajnik mons. Armando Matteo, a papa Lav XIV. odobrio je dokument 7. listopada. Predstavljanje je održano u utorak 4. studenog u 11 sati u Generalnoj kuriji Družbe Isusove u Rimu, a tekst bilješke je objavljen na službenoj stranici dikasterija.
Hrvatski mrežni portal Telegram istoga dana objavio je članak Papa Lav povukao crtu i riješio desetljetnu dilemu o Djevici Mariji: ‘Nije spasila svijet’. Pozivajući se na Reutersov članak Jesus, not Virgin Mary, saved the world, Vatican says, objavljen u 11:35, navodi se da Vatikan u novoj uputi ističe da je Isus sam spasio svijet, čime su okončali raspravu koja je desetljećima zbunjivala visoke crkvene dužnosnike, a čak je izazvala otvoreno neslaganje među nedavnim papama.
Također piše: Isus je zasigurno poslušao mudre riječi od svoje majke Marije, ali ona mu nije pomogla da spasi svijet od prokletstva, priopćio je Vatikan u utorak. Dodaje se da crkveni znanstvenici stoljećima raspravljaju o tome je li Marija, koju katolici i mnogi kršćani nazivaju Majkom Božjom ili Djevicom Marijom, pomogla Isusu spasiti svijet.
Sadržaj tih navoda ne nalazi se pod međunaslovom Suotkupiteljica (br. 17 – 22) ni u ostatku dokumenta.
Kao što piše u podnaslovu, doktrinarna bilješka tumači marijanske naslove povezane sa suradnjom u djelu spasenja, što se ne slaže s tvrdnjom da Marija Isusu nije pomogla da spasi svijet.
Nadalje, u broju 36. navodi se: Sudjelovanje Djevice Marije, kao Majke, u životu svoga Sina – od Utjelovljenja do križa i Uskrsnuća – daje jedinstven i jedincati značaj njezinoj suradnji u njegovu otkupiteljskom djelu, napose za Crkvu.
Telegram također navodi: U novom dekretu koji je odobrio papa Lav, najviši vatikanski ured za doktrinu izdao je uputu za oko 1,4 milijardi katolika u svijetu da Mariju ne nazivaju spasiteljicom svijeta, prenosi Reuters.
Novi marijanski dokument nije dekret, nego se radi o doktrinarnoj bilješci Dikasterija za nauk vjere, koji je odobrio papa Lav XIV. Naslov „spasiteljice svijeta“, pak, uopće se ne spominje u tekstu.
Vijest o predstavljanju marijanskog dokumenta prenijeli su brojni drugi mediji. Među njima je srbijanski portal Politika 4. studenog objavio članak Vatikan zabranio naziv „suiskupiteljka” za Bogorodicu. Na početku se navodi: Vatikan je danas saopštio da se Bogorodica ne sme nazivati „suiskupiteljkom” čovečanstva, naglašavajući da je, prema katoličkom učenju, samo Isus Hrist spasao svet od greha.
Istog dana portal Vjera objavio je članak Vatikan izdao upozorenje o Blaženoj Djevici Mariji: ‘Ovako je ne bi smjeli zvati’. Iako je tvrdnja u naslovu u navodnim znacima, u tom se obliku, a ni sadržajno ne navodi u tekstu članka.
O naslovu Suotkupiteljice u doktrinarnoj bilješci navedeno je da je sam pojam neprikladan u tumačenju Marijine suradnje u Kristovom djelu spasenja zbog različitosti tumačenja koja mogu iz njega proizići, a nisu sva točna. Predloženi su prikladniji naslovi, no u tekstu bilješke nije navedeno da je zabranjena upotreba naslova Suotkupiteljice.
U br. 22 piše:
S obzirom na potrebu objašnjenja Marijine uloge podređene Kristu u djelu Otkupljenja, „uvijek je neprikladno“ koristiti naslov Suotkupiteljica za definiranje Marijine suradnje.
Ovaj naziv riskira zasjenjivanje Kristovog jedinstvenog spasenjskog posredovanja i stoga može stvoriti zbrku i neravnotežu u skladu istina kršćanske vjere, jer „nema ni u kome drugom spasenja. Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti“ (Dj 4, 12).
Kada neki izraz zahtijeva mnoga, ponovljena objašnjenja da bi se spriječilo odstupanje od ispravnog značenja, ne služi vjeri Božjeg naroda i postaje „beskoristan“.
Dakle, u dokumentu se ne koristi pojam zabrane ni nedopuštenosti, nego neprikladnosti.
U kontekstu rasprave o naslovu Suotkupiteljice Telegram još navodi: Pokojni papa Franjo žestoko se protivio tituli “suotkupiteljice”, a u jednom trenutku takvu je ideju nazvao “ludošću”. “Nikada nije htjela ništa uzeti za sebe od svog sina”, rekao je Franjo 2019. godine.
U Reutersovom članku, na koji se Telegram poziva, na mjestu riječi „ludost“ upotrijebljen je engleski izraz „foolishness“. Reutersove navode prenijeli su i brojni svjetski mediji, primjerice The Guardian, The Straits Times, GMA Network, Daily Sun i dr.
Portal Politika u navedenom članku također navodi: Pokojni papa Franja nazvao je „ludošću” ideju o „suiskupiteljki”, dok je papa Benedikt Šesnaesti delio taj stav.
U navedenim člancima riječi pape Franje nisu potkrijepljene izvorom, ali je o toj temi govorio u homiliji na spomendan Gospe Guadalupske, 12. prosinca 2019.
U doktrinarnoj bilješci citiran je dio te propovijedi: Ona nikada nije htjela prisvojiti ništa od svoga Sina za sebe. Nikada se nije predstavila kao Suotkupiteljica. Ne – učenica.
U propovijedi se potom, što se više ne spominje u dokumentu, među ostalim osvrnuo na Gospu Guadalupsku koju se zaziva kao Majku i Ženu, te protumačio njezin lik mestikinje.
Nakon toga, na kraju propovijedi je rekao: Kad nam kažu da bismo ju trebali proglasiti kao takvu ili izići s još nekom dogmom, nemojmo se izgubiti u besmislicama.
Papa je govorio na španjolskom jeziku i poslužio se riječju „tonterías“ koja redovito znači „besmislice, svaštarije, koješta“, a rijetko se prevodi kao ludost. Na engleski se jezik izraz „tonterías“ najčešće prevodi kao „foolishness“ i „nonsense“. Riječju „ludost“, pak, papa Franjo je opetovano nazivao rat. Primjerice, na općoj audijenciji 24. kolovoza 2022. u Vatikanu upotrijebio ju je pet puta. U službenom vatikanskom prijevodu uvijek je prevedena riječju „locura“, a ne „tonterías“.
K tomu, Sveti Otac riječ „tonterías“ nije upotrijebio u govoru o naslovu Suotkupiteljice na početku propovijedi, nego na kraju, nakon što je u međuvremenu promišljao o Gospi Guadalupskoj i nekim njezinim naslovima.