Budi dio naše mreže

KRISTOV GROB Vlahe Bukovca prikaz je Golgote s osobnim utiskom u bogatoj duhovnoj baštini Hrvata

Među brojnima uprizorenjima „Božjeg greba” ili „Pokopanja” u dubrovačkom kraju svojom ljepotom ističe se Kristov grob u crkvi Sv. Nikole u Cavtatu, oslikana diorama Vlaha Bukovca s kraja 19. stoljeća. Prikaz je to Golgote sa stjenovitim reljefom u kojega je slikar dao skriveno utisnuti i svoje lice kako bi bio bliže Raspetome.

/ vž

Iz bogatstva naše duhovne baštine izdvajamo običaje preduskrsnog razdoblja u dubrovačkom kraju, među kojima se posebno ističe uređenje Kristovog groba.

Kristov grob kitio se cvijećem, pšenicom, lećom ili grahom.

Već prije samog Velikog četvrtka počinjale su pripreme za postavljanje i uređenje Kristova groba, „Božjeg greba“ ili „Pokopanja“. Postavljala su ga crkvena bratstva, uz pomoć žena i časnih sestara. Posebna pažnja posvećivala se ukrašavanju cvijećem, često bijelih i žutih boja.

No, osim cvijećem, ponegdje se „Pokopanje“ kitilo i proklijalom pšenicom, lećom ili grahom, posijanim u malene glinene posude. Takav običaj „kićenja Pokopanja“ bio je i u Konavlima. Još u vrijeme korizme ili pak na blagdan Gospe Luncijate žene su u malene posude sijale pšenicu i leću, a ponegdje i grah. Posijano bi zatim stavljale pod drveni „žetak“ u „vinici“ i pomalo „kvasile“. Zbog topline, vlage i mraka, klice su nicale u prekrasne bijele izdanke kojima se ukrašavao grob.

Vlaho Bukovac dao je skriveno utisnuti svoje lice kako bi bio bliže Raspetome.

Posebno lijepa uprizorenja „Pokopanja“ bila su u župnim crkvama, a među brojnima svojom ljepotom se ističe Kristov grob u crkvi Sv. Nikole u Cavtatu, oslikana diorama poznatog hrvatskog slikara Vlaha Bukovca s kraja 19. stoljeća. Prikaz je to Golgote sa stjenovitim reljefom u kojega je slikar dao skriveno utisnuti i svoje lice kako bi bio bliže Raspetome. Ispred samog groba stoje četvorica rimskih vojnika koji ga čuvaju.

Posebnost dalmatinskih krajeva je i čuvanje Kristova groba koje održavaju muškarci stražari tzv. „žudije“, njih 12 sa zapovjednikom„judom“. U Dubrovačkoj županiji najpoznatije su žudije iz župe Sv. Ilije u Metkoviću osnovane 1857. kada je Ante Golušić taj običaj u Metković donio iz Loreta. Osim metkovskih, poznate su još i Vidonjske iz Vida koje djeluju od 1935. godine. Nekada su u pojedinim mjestima žudije, umjesto rimskih odijela, nosile mornarske monture. Drugdje su pak stražu oko Kristova groba čuvali lovci, vatrogasci ili članovi bratstva odjeveni u svoje uniforme ili pak u svečana odijela.

Ključne riječi:
Dubrovnik Kristov grob umjetnost

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja