Kako kaže biskup Barron u YouTube videu, možda bismo mogli iskoristiti ovo vrijeme karantene, odnosno socijalnog distanciranja kao poziv na monašku introspkeciju. “Imam sada rijetku priliku da sjedim sam u tišini vlastite sobe i sukobim se s dubokim životnim pitanjima. Možda je ovo odlična duhovna prilika koja mi se dogodila”, ističe biskup u videu.

Fracuski filozof, matematičar i fizičar Blaise Pascal, biskupa Barrona inspirirao je da pozove ljude na refleksiju u osami i tišini. Pascal je u ranoj dobi obolio te je imao česte glavobolje i bolest želuca praćenu kratkotrajnom paralizom udova. Od devetnaeste godine živio je s glavoboljom i nesanicom, a od dvadeset i četvrte nije mogao normalno piti. Promatračima njegova bolest činila vrlo mučnom, ali Pascal se stoički odnosio prema situaciji. Iako su mu liječnici savjetovali da ne napreže um, nije ih poslušao i postao je jedan od najpoznatijih umova 17. stoljeća bez čijih genijalnih znanstvenih otkrića danas ne bismo imali računala.

“Mnogi od nas većinu svoga vremena provodimo tako da se raznim aktivnostima pokušavamo odvratiti od važnih pitanja. Pascal je često govorio o distrakcijama. Umjesto da se bavimo velikim pitanjima kao što su: Postoji li Bog? Tko sam ja? Zašto sam ovdje? Kamo idem? Svrha života?, mi većinu vremena zapravo tražimo upravo distrakcije kako ne bismo morali misliti o tim stvarima”, navodi biskup Barron te pojašnjava da je čak i Pascal, koji je imao mnoga znanstvena postignuća te umro vrlo mlad u dobi od 39 godina, bio svjestan da je mnogo svoga vremena izgubio upravo na distrakcije.

“Zato Pascal kaže: To je tragedija za mnoge ljude. Mi ne uspijevamo sjediti sami u tišini i baviti se ozbiljnim pitanjima. Ta Pascalova izreka često mi je na umu od kad smo u ovoj fazi krize izazvane koronavirusom. Cijelo društvo se gasi. Zračne luke, restorani, kafići. Zapravo mjesta u koja idemo kako bismo pronašli društvo u distrakciji. Sva ta mjesta sada su nam oduzeta. Možemo se ljutiti zbog toga, a možemo od toga napraviti geslo poput Pascala i reći: U redu, imam sada rijetku priliku da sjedim sam u tišini vlastite sobe i sukobim se s dubokim životnim pitanjima. Možda je ovo odlična duhovna prilika koja mi se dogodila”, govori biskup te predlaže svima kako da iskoriste ovo vrijeme čitajući Bibliju. Biskup predlaže da izaberete čitanja ili evanđelje te ga pročitate u cijelosti.

Biskup navodi kako je najbolje Bibliji pristupiti, kako su i sami Pape često pozivali, čitajući je prema metodi lectio divina, odnosno kroz molitveni pristup. Taj pristup ima četiri koraka:

1. Izaberite odlomak iz Biblije i pročitajte ga. Nemojte ga pročitati kao što biste pročitali mail ili poruku, čitajte ga polako, oprezno i molitveno.

2. Zatim, meditirajte nad pročitanim. Izaberite frazu ili riječ ili pak osnovnu ideju iz odlomka. Obratite punu pozornost upravo na tu ideju i meditirajte nad njome. Promišljajte.

3. U trećem koraku molite. Nakon što ste pročitali odlomak i meditirali, promišljali o osnovnoj ideji odlomka, sada je vrijeme za molitvu. Razmislite što ćete reći Gospodinu na temelju pročitanoga.

4. Na kraju, kontemplacija. Nakon što ste čitali, razmišljali i govorili, sada treba slušati. Što mi Bog želi reći ovim odlomkom?

Sada je vrijeme za promišljanje nad Biblijom i ako istinski promišljamo Riječ Božja će oživjeti.

Video biskupa Barrona s ovim i drugim savjetima, a čiji prijevod su pripremili bogoslovi hercegovačkih franjevaca, možete pogledati ovdje: