Budi dio naše mreže

Krvavi Uskrs na Plitvicama

Nakon upozorenja organizatorima srpske pobune Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske provelo je na sam Uskrs, 31. ožujka 1991., akciju razbijanja okupacije Plitvičkih jezera.

/ Borna Marinić

Prethodnih dana na područje Plitvica došli su Martićevi milicajci iz Knina i uz pomoć lokalnih pobunjenika uspostavili nadzor nad Nacionalnim parkom Plitvička jezera. Takav razvoj situacije potaknuo je hrvatski državni vrha na pokretanje akcije kojom bi se uspostavio javni red i mir na tom području 

Akcija oslobađanja Plitvica pokrenuta je u noći s 30. na 31. ožujak 1991. godine. Pošto su službe KOS-a neprekidno nadzirale prostor oko Lučkog i oko Rakitja informacija o napadu na Plitvice do Srba u Titovoj Korenici stigla je već u 2 sata ujutro te su oni započeli s pripremanjem blokada od balvana po cesti ispred Plitvica.

Snage Policijskih uprava Karlovac i Gospić osiguravale su širu područje oko Plitvica. One su kao i Jedinica za posebne namjene Kumrovec, koja je osiguravala određene točke u okolici Gospića, sudjelovale u akciji, no nisu bile aktivno uključene u sukob na samim Plitvicama. Izuzetak su bili pripadnici Policijske uprave Karlovac koji su uhapšenike nakon akcije prevezli u karlovački zatvor.

Pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko tijekom ranog jutra stigli su na Plitvice te se razmjestili po položajima u okolici mosta nad Koranom. U isto vrijeme iz Rakitja je krenula kolona autobusa s pripadnicima Jedinice za posebne namjene Rakitje. Po dolasku na Plitvice, kolona vozila napadnuta je iz zasjede na glavnoj prometnici nedaleko plitvičkog hotela „Jezero“. Na kolonu je otvorena vatra iz okolne šume, a u jedan od autobusa uletjela je tromblonska mina koja na sreću, zbog neizvučenog osigurača, nije eksplodirala. Da je došlo do eksplozije zasigurno bi stradalo nekoliko desetaka pripadnika jedinice iz Rakitja koliko ih se tada nalazilo u busu.

Uslijedio je munjeviti izlazak iz vozila, zalijeganje uz cestu, otvaranje vatre u pravcu iz kojeg je pucano te napredovanje po gustoj magli i dubokom snijegu koji je tog Uskrsa okovao Plitvice. Sukob je potrajao nekoliko sati, a pobunjenici su bili prisiljeni povlačiti se u smjeru Titove Korenice. U tom sukobu stradao je sa srpske strane Rajko Vukadinović. Prema policijskim izvješćima uhićeno je 29 ekstremista, a među njima i Goran Hadžić i Borivoje Savić, čelnici vukovarskog SDS-a.

Osim što je postalo jasno kako hrvatski opstanak neće biti moguć bez obrambenog rata protiv velikosrpske agresije, postalo je jasno i kako će u ratu sudjelovati Jugoslavenska narodna armija koja je tijekom akcije na Plitvicama uspostavila tampon zonu i time onemogućila hrvatskoj policiji da daljnjim napredovanjem ka Korenici potpuno razbije oružanu pobunu. Snage 10. korpusa JNA nadzirale su promet od mosta na Korani do motela Borje, a u selu Mukinje uspostavljeno je Izdvojeno komandno mjesto 5. vojne oblasti. Ultimativno su tražili da specijalne snage MUP-a napuste Plitvice, što je i učinjeno, ali tek nakon što je iznova uspostavljen rad policijske postave.

Iako je akcija u potpunosti uspjela te je na Plitvicama uspostavljen red, ona je ipak ostala upamćena po prvom poginulom hrvatskom branitelju. Naime za slobodu Domovine život je u njoj položio mladi Josip Jović iz Aržana kraj Imotskog. Miljenko Kožul, koji je prvi stigao do njega, opisao je to u intervjuu za Večernji list novinarki Sonji Hodak:

„Vidio sam ga iza stabla kako pada. Dotrčao sam do njega i pitao što mu je. Samo je odgovorio ‘Ništa’. Ležao je u dubokom snijegu. Strgnuo sam svoju pancirku i masku, prihvatio ga, ali već se počeo gubiti. Posljednje riječi su mu bile ‘Tata, tata’. Izravnao sam ga. Bio je strašno blijed i već su dotrčali i Ivan Ljubić, Predrag Petrović, Vinko Ravić i Darko Fistrić.“

Josip Jović prebačen je potom u oklopno vozilo, a potom i klinomobil u kojem ga je operirala krirurška ekipa na čelu s dr. Josipom Husarom no mladom hrvatskom redarstveniku nažalost nije bilo spasa.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.

Ključne riječi:
Josip Jović Krvavi Uskrs

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja