Nekoliko dana ranije, krnje predsjedništvo Jugoslavije koje su činili predstavnici Srbije, Crne Gore, Vojvodine i Kosova donijelo je odluku o uvođenju ratnog stanja u Jugoslaviji. Veljko Kadijević to je iskoristio kako bi priprijetio Hrvatskoj kako se na nju sprema opći napad ako hrvatske snage ne prekinu blokadu vojnih objekata. U noći sa 6. na 7. listopada predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov u Beograd je poslao poruku u kojoj zahtjeva obustavu svih ratnih aktivnosti u Hrvatskoj u kojoj je između ostaloga naglasio:

„Raspolažemo informacijama da se bliži početak napada na velika industrijska središta i čak na glavni grad Hrvatske – Zagreb.“

Osvrnuvši se na njegovu poruku predsjednik Tuđman 7. listopada prijepodne na tiskovnoj konferenciji kazao je:

„Mi smo i dalje zainteresirani da dođe do momentalnog prekida vatre, mi smo i dalje zainteresirani da se kriza riješi mirnim putem. (…) Ako jugoslavenska vojska napadne Zagreb to će biti još jedan biser u njezinoj strategiji razaranja hrvatskih gradova.“

Tog dana primio je u Banskim dvorima jugoslavenskog premijera Antu Markovića te predsjednika predsjedništva Jugoslavije Stjepana Mesića. Teme njihovih razgovora bile su vezane uz rekonstrukciju Jugoslavije te rješenje hrvatskog državno-pravnog pitanja. Na radnom ručku Tuđman je pokušao Markovića uvjeriti da se kao Hrvat stavi na raspolaganje hrvatskim vlastima. Ipak on je to uporno odbijao.

Dok su ručali s aerodroma u Udbini poletjela su dva jugozrakoplova tipa Galeb, a iz Bihaća dva MIG-a. Iako su pokušali izvesti manevar kojim bi zavarali operativni centar Glavnog stožera oružanih snaga, oglašena je uzbuna. Predsjednik se na nju nije obazirao već je nastavio sastanak nakon ručka s Mesićem i Markovićem iza zatvorenih vrata u svom kabinetu. U 15 sati i 1 minutu, zrakoplov tipa Galeb je ispustio na Banske dvore bombu američke proizvodnje tempiranu da eksplodira na visini od pet metara, odnosno u visini drugog kata Banskih dvora. 

Bomba je pala u unutrašnje dvorište zgrade te učinila znatnu materijalnu štetu, osobito u prostoriji gdje je Tuđman nekoliko minuta ranije ručao sa svojim suradnicima i gostima. Drugi Galeb promašio je metu te pogodio obližnji restoran Dubravkin put na čijoj je terasi smrtno stradao Marko Mihić. Uskoro su se napadu priključili MIG-ovi čije su rakete promašile cilj pogodivši zgrade u Visokoj ulici.

Datum atentata nikako nije bio slučajan. Naime tog dana istekao je moratorij koji je Europska zajednica nametnula Hrvatskoj odgodivši time odluku sabora o njezinoj samostalnosti. Kako atentat nije uspio, u dramatičnim okolnostima, idućeg dana Hrvatski je sabor potvrdio odluku od 25. lipnja i raskinuo sve državno-pravne sveze s propalom Jugoslavijom.

Iako je krajem 2017. godine policija kazneno prijavila šest pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore, do danas nitko nije kažnjen za napad na sjedište predsjednika Republike Hrvatske.

Borna Marinić

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.