Budi dio naše mreže

Bogdanovci - hrabra brana pred JNA

Bogdanovci, srijemsko selo na zapadnom dijelu vukovarske općine, imalo je 1991. godine 1100 stanovnika od kojih je 82 posto bilo Hrvata. Eskalacijom pobune dijela Srba u okolici Vukovara i pogibijom dvanaestorice hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu, u proljeće 1991. godine, promet prema Vukovaru počeo se odvijati uglavnom preko Bogdanovaca, jer su na dotad glavnoj cesti koja je išla preko Bršadina počele sve češće „nicati“ barikade. Nekoliko dana nakon tragedije u Borovu mještani Bogdanovaca izašli su na ulice i zaustavili prolazak kolone JNA jasno pokazavši tenkovima i transporterima da im ondje nije mjesto.

/ Borna Marinić

Početkom bitke za Vukovar jedina veza s ostatkom Hrvatske bio je takozvani „kukuruzni put“ koji je išao od Vukovara do Bogdanovaca, a padom sela Marinci ta je vez prekinuta te su se Bogdanovci našli u okruženju. Trpeći svakodnevne napade uključujući i tenkovske i pješačke hrabri branitelji uspješno su se odupirali napadima mnogostruko nadmoćnijeg neprijatelja. 

Bogdanovce je branilo oko dvjesto pripadnika Zbora narodne garde, Hrvatskih obrambenih snaga, policije i sami mještani.  Kada su ostali bez streljiva, donesena je odluka o povlačenju. Zajedno s ranjenicima i civilima 10. studenog 1991. krenuli su u više skupina u proboj. Iako je do slobodnog ali žestoko granatiranog Nuštra samo 6 kilometara, proboj je za neke od njih trajao više dana i noći. Povlačili su se preko minskih polja i okupiranog hrvatskog područja. 

Pripadnici Hrvatskih obrambenih snaga formirali su takozvanu štafetu smrti. Idući kroz minsko polje hrabro su hodali na čelu kolone kako bi drugima omogućili prolaz. Kada bi prvi stao na minu, na njegovo je mjesto, svjestan da mu svaki korak može donijeti smrt, dobrovoljno stao drugi HOS-ovac. Do danas nije utvrđeno koliko ih je točno poginulo u smrtonosnoj štafeti.

Padom Bogdanovaca braniteljima Vukovara postalo je jasno da je kraj blizu o čemu Damir Markuš u svojoj knjizi „58 – HOS u obrani Vukovara i Bogdanovaca“ piše:

„Nakon pada Bogdanovaca znali smo da smo ostali sami, znali smo da je to početak kraja.“

Ulaskom agresora u selo ubijeni su stari i nepokretni mještani koji su ostali u selu te su potpuno uništeni svi obiteljski, kulturni i sakralni objekti pa je nekad lijepo pitomo slavonsko selo poprimilo jeziv izgled, a fotografije snimljene neposredno pred mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja odavale su dojam Hiroshime.

Sve muke i patnje koje su prošli nisu obeshrabrile mještane Bogdanovaca da se od prvog dana progonstva počnu pripremati za povratak u svoje selo. Bogdanovčani su najvećim djelom bili smješteni u Prognaničkom naselju Rokovci gdje su samo tri kilometra zračne linije od sela sedam godina čekali povratak kućama.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.

Ključne riječi:
Domovinski rat

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja