Isusovačka služba za izbjeglice uputila je Izjavu povodom Svjetskog dana izbjeglica. Koliko su ljudi pomogli i s kojim se izazovima njihovi korisnici susreću?
Isusovačka služba za izbjeglice (JRS) predstavila je u petak, 19. lipnja, uoči Svjetskog dana izbjeglica, svoju godišnju izjavu o položaju izbjeglica i migranata u Hrvatskoj. Na konferenciji za medije predstavljen je novi ravnatelj JRS-a za jugoistočnu Europu, o. Tomislav Vujeva čiji životopis možete pričitati na stranicama IKA-e.
Još jedna uspješna godina služenja
Iza nas je još jedna godina služenja, praćenja i zagovaranja prava izbjeglica i migranata, među kojima su i strani radnici te Hrvati povratnici. Naš tim od šest zaposlenika i 42 volontera tijekom 2025. godine pružio je podršku za 1.522 korisnika kroz 1.753 socijalne i kulturne asistencije, 941 pravnu pomoć, 299 psiholoških podrški te 27 tečajeva hrvatskog jezika.
Od početka 2026. godine podršku smo pružili za 1.028 korisnika kroz više od 1.400 socijalnih i kulturnih asistencija, 757 pravnih pomoći i brojne druge aktivnosti usmjerene na uključivanje u društvo.
Svjetski dan izbjeglica ove godine obilježava se u trenutku kada brojni ratni sukobi, političke krize i humanitarne katastrofe diljem svijeta i dalje prisiljavaju milijune ljudi na napuštanje svojih domova. Prema posljednjem izvješću UNHCR-a, na kraju 2025. godine u svijetu je bilo 117.8 milijuna prisilno raseljenih osoba.
Po broju udijeljenih pomoći Hrvatska na začelju EU
Mi već niz godina apeliramo na veću razinu solidarnosti koju bi Hrvatska trebala iskazivati. S obzirom na broj udijeljenih međunarodnih zaštita smo na začelju Europske unije, pa je tako Hrvatska tijekom 2025. godine odobrila tek 24 azila i jednu supsidijarnu zaštitu, dok su u prvim mjesecima 2026. godine odobrena dva azila.
Naša je zemlja jedna od rijetkih europskih zemalja koja već godinama ne sudjeluje u mehanizmima preseljenja izbjeglica, premda imamo kapaciteta pomoći značajnom broju ljudi.
Najveći izazovi
Kroz naš svakodnevni rad s ljudima koji su u Hrvatskoj ipak uspjeli naći sigurnost i priliku za novi početak izravno svjedočimo izazovima s kojima se susreću, ali i njihovoj ustrajnosti, otpornosti i doprinosu zajednicama u kojima žive.
Naši korisnici redovito ukazuju na poteškoće u pronalaženju odgovarajućeg smještaja, pristupu tržištu rada, priznavanju kvalifikacija stečenih u inozemstvu te dobivanju pravovremenih i razumljivih informacija.
Dodatni izazov predstavlja nedostatak prevoditeljske podrške, koja je često ključna za ostvarivanje prava i pristup uslugama.
Naši korisnici često ističu da je upravo poznavanje hrvatskog jezika jedan od najvažnijih preduvjeta za zapošljavanje, obrazovanje i samostalnost. Zato je važno osigurati dostupne i kvalitetne programe učenja jezika, ali i podršku pri upoznavanju hrvatskog društva, institucija te prava i obveza koje prate život u Hrvatskoj.
Koraci koje je potrebno poduzeti
Uz to, našem je društvu potrebno više aktivnosti koje stvaraju prostore susreta stranaca i domaćih, te tako doprinose izgradnji povjerenja, smanjuju predrasude i strahove koji često proizlaze iz nepoznavanja.
Na taj se način jačaju društvena kohezija, međusobno povjerenje i osjećaj zajedništva.
Pitanje dugoročne integracije posebno dolazi do izražaja kada govorimo o osobama raseljenima iz Ukrajine koje već četvrtu godinu žive pod privremenom zaštitom. Više od 25.000 raseljenih osoba iz Ukrajine od početka rata pronašlo je sigurnost u Hrvatskoj, te ovdje žive, rade, školuju se i aktivno sudjeluju u životu svojih lokalnih zajednica.
U svakodnevnom radu sve češće susrećemo pitanja o budućnosti njihova statusa i mogućnostima dugoročnog ostanka. Dugotrajna neizvjesnost otežava planiranje obrazovanja, zaposlenja i obiteljskog života te može negativno utjecati na procese uključivanja koji su već započeli. Zato je važno pravodobno pružati jasne informacije o mogućnostima daljnjeg boravka i osigurati predvidiva rješenja za osobe koje se još uvijek ne mogu sigurno vratiti svojim domovima, ali i za one koji svoju budućnost vide u Hrvatskoj.
Na Svjetski dan izbjeglica želimo podsjetiti da integracija stranaca nije pitanje koje se tiče samo njih, već i čitavog društva.
Način na koji ćemo odgovoriti na izazove integracije oblikovati će ne samo živote ljudi koji su u Hrvatskoj pronašli sigurnost, nego i društvo koje zajedno gradimo.
Želimo da to bude uključivo društvo u kojem se ljudi osjećaju prihvaćeno, povezano i sposobno dati svoj doprinos zajednici, društvo koje potiče kulturu susreta, povjerenja i solidarnosti. U takvom društvu se različitosti ne doživljavaju kao prijetnja, nego kao prostor zajedničkog rasta.
Nasuprot tome, društvo koje se zatvara u logiku straha, antagonizma i isključivosti uništava društvenu koheziju i gubi osjećaj zajedničkog dobra.
Zato je domovina koju gradimo za izbjeglice i migrante zapravo domovina koju gradimo za nas same i za našu djecu, navodi se u Izjavi Isusovačke službe za izbjeglice povodom svjetskog dana izbjeglica.