Stanovanje, potpora roditeljstvu i razvoj svih dijelova Hrvatske ključni su za demografsku budućnost. Uz nove modele priuštivog stanovanja i mjere za roditelje, bilježe se i pozitivni pomaci u broju rođene djece i povratku iseljenika. No, za dugoročnu demografsku obnovu potrebno je stvarati uvjete za život i rad i izvan velikih gradova.
Potpora roditeljstvu i demografska obnova
Mladen Barać, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva, istaknuo je da je udvostručena jednokratna naknada za novorođeno dijete te unaprijeđen sustav roditeljskih potpora kojim majke ostvaruju pravo na 12 mjeseci pune plaće na teret državnog proračuna što je jedinstvena mjera kao takva u cijeloj Europskoj uniji.
„U tome smislu, u ove posljednje dvije godine, koliko i Ministarstvo postoji, vratili smo našim građanima preko milijardu eura i njihovog novca na osnovu rodiljnih i roditeljskih naknada“, ispričao je Barać dok je za projekte izgradnje i unapređenja vrtića i dječjih igrališta „osigurano više od 43 milijuna eura kroz više od 680 projekata“.
„To je konkretna pomoć roditeljstvu na terenu i zaista se time ponosimo. Stvaramo dodatne edukativne, sportske i kulturne događaje za djecu, čime pomažemo roditeljstvu u lokalnim zajednicama“, rekao je Barać. Govoreći o demografskim pokazateljima, podsjetio je da je Ministarstvo osnovano 2024. godine, kada je Hrvatska zabilježila najmanji broj živorođenih beba odnosno djece.
Nakon toga imamo već i prve pomake – 410 više rođene djece u prošloj godini u odnosu na 2024.
Posebno ohrabruje podatak da je u prvih devet mjeseci ove godine rođeno više od tisuću djece – više nego u istom razdoblju prošle godine.
Ohrabrujućim je ocijenio i podatke o povratku iseljenika. Prošle se godine u Hrvatsku vratilo gotovo 17 tisuća povratnika iz iseljeništva, oko 3500 više nego 2024. godine.
Ono što nas pogotovo veseli jest činjenica da prvi put nakon 18 godina, odnosno nakon 2008. godine, imamo veći broj ljudi s hrvatskim državljanstvom koji su se vratili u domovinu u odnosu na one koji su se iselili“, istaknuo je Barać.
Novi modeli priuštivog stanovanja
O mogućnostima lakšeg rješavanja stambenog pitanja govorio je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Novi Zakon o priuštivom stanovanju donosi osam mjera, među kojima su pravno uređenje mikrostanovanja za mlade i neprofitne stambene zadruge.
„Među njima se nalazi potpuno novo pravno uređenje mikrostanovanja, koje dosad nismo imali u našoj državi, osim studentskih domova. Namijenjeno je mladima do 30 godina, za boravak u takvim stanovima u trajanju od četiri godine, uz mogućnost produljenja za još dvije godine“, objašnjava Uhlir.
Upozorio je i na velik broj privatnih praznih stanova u Hrvatskoj.
„Imamo u državi oko 600 tisuća praznih privatnih nekretnina, bilo da je riječ o obiteljskim kućama ili stanovima. Naravno da je to ogroman neiskorišten potencijal. Ti stanovi godinama stoje prazni, nisu korišteni. To smo provjeravali, uz podatke Državnog zavoda za statistiku iz popisa stanovništva i s HEP-om odnosno prema potrošnji struje u stanovima. Potvrdio se taj podatak, dakle, da stanovi po nekoliko godina stoje prazni“.
Uhlir je istaknuo da su analizirani razlozi zbog kojih nekretnine ostaju prazne te proučena iskustva drugih europskih zemalja kako bi se odabrale odgovarajuće mjere. Uvedena je nova mjera koja se zasad pokazuje uspješnom, a u pilot-programu privatni su vlasnici ponudili 960 nekretnina.
Razvoj ruralnih krajeva ključan za demografsku obnovu
Ekonomski analitičar Damir Novotny ocijenio je da je smjer državnih mjera dobar, ali da će za aktiviranje velikog broja neiskorištenih stambenih jedinica biti potrebno vrijeme. Posebno ga zabrinjava neravnomjeran regionalni razvoj, zbog kojega se stanovništvo iz ruralnih područja kontinuirano iseljava u veće gradove, ponajprije Zagreb.
Upozorio je i na veliku koncentraciju gospodarske aktivnosti u glavnom gradu koji čini gotovo 50 posto ukupne ekonomske aktivnosti zemlje. Smatra da je za demografsku obnovu nužno ravnomjernije razvijati zemlju i stvarati uvjete za život i rad u slabije razvijenim područjima.
„Danas je ključno pitanje vladinih strateških smjerova ili politika kako razviti nedovoljno razvijena područja Republike Hrvatske i to je ključ rješenja za mnoga pitanja, pa tako i demografska pitanja.
Vi možete poticati rješavanje stanova u Gradu Zagrebu, ali što ćemo s Viroviticom, Slatinom ili Našicama, gdje se ljudi uporno iseljavaju?
Tamo trebamo stvoriti kvalitetna radna mjesta. Onda će se doseliti ljudi koji će željeti živjeti tamo, osobito mladi ljudi.“
Cijelu emisiju „Argumenti“ o povezanosti stanovanja, mladih i demografske budućnosti Hrvatske, možete pogledati na našem YouTube kanalu.