Rekordni toplinski valovi od Mediterana do Arktika, uz smanjenje ledenjaka i snježnog pokrivača – tako stanje klime u Europi u 2025. godini sažima novo zajedničko izvješće Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i Svjetske meteorološke organizacije. Izvješće pruža sveobuhvatan pregled ključnih promjena klimatskih pokazatelja koji, uz ostale, uključuju morske ekosustave, rijeke i jezera te rizik od šumskih požara.

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava.

Opasno visoke temperature zraka, suše, toplinski valovi i rekordne temperature oceana utječu na regije od Arktika do Mediterana te je, kao i mnogi drugi dijelovi Zemlje, Europa izložena sve većim utjecajima klimatskih promjena koje ostavljaju posljedice na društva i ekosustave.

Najmanje 95 % Europe iskusilo je iznadprosječne temperature u 2025. Primjerice, rekordni toplinski val u Finskoj, Norveškoj i Švedskoj s
temperaturama koje su prelazile 30 Celzijevih stupnjeva i unutar Arktičkog kruga, trajao je tri tjedna. Sve europske regije zabilježile su neto gubitak mase ledenjaka, a Island je u 2025. imao drugi najveći gubitak ledenjaka u povijesti.

Veliki požar u Sućurcu oko crkvice sv. Jurja / Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL

No, temperatura nije rasla samo na kopnu, zagrijavala se i površina mora, za europsku regiju najviše u povijesti, dok je 86 % regije imalo „jake“ morske toplinske valove.

Riječni vodotoci diljem Europe bili su ispod prosjeka tijekom 11 mjeseci, a 70 % rijeka imalo je ispodprosječne godišnje protoke. Tisuće ljudi diljem Europe bili su pogođeni olujama i poplavama, a šumski požari spalili su najveću površinu ikad zabilježenu, nešto više od milijun hektara.

Klimatske promjene glavni su uzrok degradacije bioraznolikosti koja je ključna i za održanje čovječanstva.

U socijalnoj enciklici Laudato si‘ papa Franjo istaknuo je da je klima opće dobro, da svima pripada i da je svima namijenjena (LS 23) te da je čovječanstvo pozvano osvijestiti potrebu za promjenom načina života, proizvodnje i potrošnje kako bi se borilo barem protiv ljudskih uzroka globalnog zatopljenja koji ga proizvode ili pogoršavaju.

Naime, postoje i drugi uzroci poput vulkanske aktivnosti, varijacije u Zemljinoj orbiti i osi kao i solarni ciklusi, podsjetio je papa Franjo, međutim, brojne znanstvene studije ipak upućuju na to da se najveći dio globalnog zatopljenja događa zbog velike koncentracije stakleničkih plinova koja je posljedica ljudskog djelovanja koje uključuje razvoj temeljen na intenzivnom korištenju fosilnih goriva za dobivanje energije te krčenju šuma.

Siromašni su najranjiviji

Klimatske promjene su globalni problem s ozbiljnim ekološkim, društvenim, ekonomskim, političkim i razdiobnim implikacijama, upozorio je papa Franjo, podsjećajući na to da su jedan od glavnih izazova čovječanstvu, a najteže posljedice u sljedećim desetljećima osjetit će oni najsiromašniji, koji su najmanje odgovorni za njih.

Mnogi siromašni žive na područjima koja će biti najteže pogođena, a kako im egzistencija ovisi o prirodnim dobrima i onome što im ekosustav daje, nemaju drugih sredstava koja bi im omogućila prilagodbu na klimatske promjene.

Evakuacije u Hrvatskoj Kostajnici / Foto: Igor Soban/Pixsell

Nažalost, vlada opća ravnodušnost, a izostanak reakcija na takvo stanje naše braće i sestara znak je gubitka osjećaja odgovornosti za bližnje,
zaključuje papa Franjo te dodaje da se čini kako su mnogi od onih koji posjeduju više dobara i ekonomsku ili političku moć uglavnom zaokupljeni prikrivanjem problema i skrivanjem njihovih pokazatelja, ulažući tek napor u smanjivanje nekih negativnih utjecaja klimatskih promjena (LS 24 – 25).

Papa Franjo je socijalnom enciklikom Laudato si’ sve ljude pozvao na brigu za zajednički dom.

Tjednom Laudato si’ obilježava se obljetnica njezine objave. Ove godine obilježava se od 17. do 24. svibnja s temom „Od nade do djelovanja“. Svi smo pozvati nadu pretvoriti u konkretna djela za naš zajednički dom, promjenom svog životnog stila mijenjajući društvo.

Tihana Mojsinović

Tihana Mojsinović diplomirala je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove (Fakultet filozofije i religijskih znanosti), povjerenica je za ekološka pitanja pri Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve te je izvršna direktorica Zaklade Rhema kao i Udruge za očuvanje planeta „I stvori Bog zemlju“. Od 2008. godine redovito piše o zaštiti okoliša i održivom razvoju u Prilici, mjesečnom magazinu Glasa Koncila.

Emisiju poslušate u arhivi HKR-a: