Budi dio naše mreže

Svjedočanstvo Rafija Ghattasa, palestinskog kršćanina, nudi uvid u velike poteškoće, ali i nade koje prožimaju život mladih kršćana nakon drastičnog pada broja kršćana u Svetoj Zemlji na manje od 0,5% ukupnog stanovništva.

/ mbl

Rafi Ghattas je palestinski kršćanin podrijetlom iz Jeruzalema, aktivan u socijalnom radu i komunikacijama, koji sada živi u Italiji, gdje je pristao dati ovaj intervju za Vatican News.

Prije toga bio je glavni tajnik Kršćanske mladeži u Palestini („Mladi Isusove domovine“), a bio je i koordinator „Mladih za Bliski istok“. Radio je kao novinar i terenski dopisnik, posebno se fokusirajući na pitanja koja se tiču ​​palestinskih kršćana i sukoba u Svetoj Zemlji.

Kako se mladi Palestinci suočavaju sa svakodnevnim izazovima u sukobima i napetom bliskoistočnom kontekstu?

Nema mladog Palestinca koji nije izravno pogođen aktualnim događajima. Ne samo od 2023., već nakon više od sedamdeset godina teritorijalne krize koja je duboko utjecala na svakodnevni život.

Danas su ovi teški politički i društveni uvjeti prodrli u svaki aspekt palestinskog postojanja: gdje rade, gdje studiraju, gdje žive, s kim se vjenčavaju, koliko djece imaju, s kim se sprijateljuju, kamo idu, kako se zabavljaju, kako se vraćaju kući, gdje se mole.

To su pitanja koja si svaka mlada osoba u Svetoj Zemlji postavlja svaki dan, često ne shvaćajući to. Odgovori su mnogo složeniji nego što bi se moglo zamisliti, jer je svaki izbor uvjetovan stalno promjenjivom političkom i vojnom stvarnošću.

Međutim, mladi Palestinci su se nekako naučili prilagođavati, ne iz ljubavi prema okolnostima, već iz ljubavi prema samom životu. Ovo stanje rađa posebnu otpornost, povezanu s neprestanom potragom za bilo kakvom mogućnošću preživljavanja i voljom za nastavkom života unatoč svemu.

kardinal Pizzaballa blagoslivlja Jeruzalem relikvijom Svetog križa / Foto: Ammar Awad/REUTERS

Kako vjera ulazi u složenu situaciju ovog svakodnevnog života?

Vjera je možda najvažnije oružje u rukama palestinskog naroda općenito, a posebno palestinskih kršćana. Kršćani u Svetoj Zemlji znaju da je ova zemlja svjedočila Kristovoj patnji. Ovdje se Njegova krv pomiješala s kamenjem grada Jeruzalema.

Ovdje je Isus hodao putem Muke noseći križ; ovdje je plakao nad ovim gradom i njegovim ljudima. Međutim, povijest nije završila raspećem; naprotiv, uskrsnuće je proglasilo njegovu konačnu pobjedu nad smrću.

Palestinski kršćani vjeruju da danas hodaju s Isusom putem patnje, ali također znaju da taj put vodi do uskrsnuća.

Palestinski kršćani osjećaju da danas nose križ boli. Ali zajedno s Kristom vjeruju da će prije ili kasnije doći i zora uskrsnuća, slobode i spasenja. Ta vjera postaje izvor duhovne snage i nade koja im omogućuje da se suoče sa svakodnevnom stvarnošću bez gubitka vjere u budućnost.

Koji su glavni izazovi s kojima se suočavaju mladi Palestinci i kako nastoje sačuvati svoj kulturni i društveni identitet?

Izazovi s kojima se Palestinci danas suočavaju su bezbrojni.

Pritisak je dosegao takvu točku da čak i jednostavan „lajk“ na društvenim mrežama – na primjer, na fotografiji raseljenog djeteta u Gazi – može imati vrlo ozbiljne posljedice.

U mnogim slučajevima izraelska policija uhićuje Palestince bez podnošenja formalnih optužnica, primjenjujući ono što je poznato kao “Zakon o izvanrednim situacijama”. Izraelska općina zatvara palestinske rekreacijske i kulturne centre pod optužbom za poticanje, dok istovremeno vlasti dopuštaju izraelskim doseljenicima da organiziraju provokativne aktivnosti pred očima policije. Tome se dodaju rušenje tisuća palestinskih domova, oduzimanje zemljišta i imovine te nametanje vrlo visokih poreza.

Kao rezultat toga, tisuće Palestinaca bile su prisiljene emigrirati ili su odlučile napustiti zemlju. Među njima su mnoge kršćanske obitelji koje su odlučile emigrirati bez povratka zbog rata, teških ekonomskih uvjeta i sigurnosne situacije.

To je dovelo do drastičnog pada broja kršćana u Svetoj Zemlji, koji danas predstavljaju manje od 0,5% ukupnog stanovništva.

Ovo je vrlo zabrinjavajuća pojava, jer prvi put u povijesti kršćanstva postoji strah da bi generacija mladih kršćana mogla biti posljednja.

Unatoč svemu tome, Palestinci i dalje snažno brane svoje tradicije, svoju povijest i svoja uvjerenja. Iznad svega, nastojimo prenijeti te vrijednosti svojoj djeci i održati ih živima u našem svakodnevnom životu, dok nastojimo donijeti svijetu…

Njihovi glasovi, njihova bol i njihova patnja.

bazilika Muke Gospodinove/ Foto: Kustodija Svete Zemlje

Koje inicijative ili programi Jeruzalemskog patrijarhata imaju za cilj uključiti mlade ljude u izgradnju budućnosti mira i suživota?

Latinski Jeruzalemski patrijarhat provodi brojne projekte, nudeći materijalnu, psihološku i logističku podršku, uz mnoge pastoralne i crkvene aktivnosti.

Također je jedan od najvećih poslodavaca u Svetoj Zemlji: tisuće Palestinaca, kršćana i muslimana, rade u njegovim institucijama, poput škola, sveučilišta, medicinskih centara i bolnica, kao i ustanova koje nude financijsku, zdravstvenu, pravnu i psihološku pomoć. Tome se dodaju projekti koje provodi Katolička crkva kako bi služila lokalnom stanovništvu, dočekala strane hodočasnike i podržala one kojima je pomoć potrebna bez obzira na njihovu religiju.

Za mlade kršćane, Patrijarhat je referentna točka za sve kršćanske mladeži u Svetoj Zemlji, uključujući izviđače i razne omladinske pokrete.

Među tim organizacijama ističe se Generalno tajništvo kršćanske mladeži u Palestini, poznato kao „Mladi Isusove domovine“. Ova institucija radi na jačanju veza kršćana s njihovom zemljom i borbi protiv emigracije kroz aktivnosti, sastanke i inicijative koje također promiču mogućnosti zapošljavanja i socijalnu uključenost.

Istovremeno, organizacija je posvećena podizanju svijesti o teškom položaju mladih palestinskih kršćana na regionalnoj i međunarodnoj razini, postajući glavna referentna točka za mlade kršćane u Svetoj Zemlji.

Foto: Kustodija Svete Zemlje

Kako biskupije i župe u Europi mogu podržati mlade ljude koji žive u Svetoj Zemlji?

Odgovornost za očuvanje kršćanske prisutnosti u Svetoj Zemlji ne pada samo na palestinske kršćane ili Jeruzalemsku Crkvu. To je odgovornost koja pripada cijeloj Crkvi i koju moraju dijeliti svi kršćani diljem svijeta. Ispražnjenje Svete Zemlje od kršćana predstavljalo bi tešku ranu za Crkvu.

Stoga su svi pozvani pomoći na bilo koji način. Prije svega, kroz jedinstvo u molitvi kako bi se donijela pravda i istina, jer bez njih ne može postojati autentični mir.

To je ono što danas potvrđuje kardinal Pizzaballa, latinski patrijarh Jeruzalema, kada poziva svijet da se pravedno pozabavi palestinskim pitanjem. Istovremeno, molimo biskupe i biskupije diljem svijeta da nastave biti glas istine, organizirajući sastanke i konferencije s Palestincima kako bi podijelili svoju patnju.

Također je važno promicati hodočašća u Svetu Zemlju, ne samo radi posjeta crkvama i povijesnim mjestima, već i radi susreta s ljudima koji tamo žive: potomcima prvih kršćana koji su donijeli Evanđelje u Rim i ostatak svijeta. Oni su živo kamenje Svete Zemlje.

Konačno, bilo bi bitno promicati susrete i razmjene među mladima, poticati dijalog i dijeljenje iskustava, kako bi mladi kršćani mogli steći dublje razumijevanje zemlje u kojoj je Isus živio, utjelovio se i ostvario svoju misiju spasenja.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja