Susret je zamišljen kao prilika za zajedničko druženje, duhovnu okrjepu i razmjenu iskustava svih koji nesebično služe u svojim zajednicama. Program je uključio molitvu, duhovni nagovor te predavanje vlč. Hrvoja Zovka pod naslovom „Nada pak ne postiđuje (Rim 5, 5): Caritas kao most između patnje i uskrsnuća“.

Na početku je okupljene pozdravio sisački biskup Vlado Košić, zahvalivši volonterima na ustrajnosti i žrtvi koju svakodnevno ulažu u služenje bližnjima. Podsjetio je na važnost župnih Caritasa u životu svake župne zajednice, naglasivši kako su oni obvezni dio strukture župe, ali prije svega – svjedočanstvo žive ljubavi.

„Nismo kršćani ako nismo karitativni. Po ljubavi će znati da smo Kristovi učenici“, rekao je biskup, potičući volontere da svoj rad shvate kao milost, ali i kao poslanje koje treba animirati cijelu župnu zajednicu.

Prisjetio se i vremena nakon potresa 2020. kada je, kako je kazao, „karitativno djelovanje bilo svakodnevna i neizostavna stvarnost“, te naglasio kako potrebe uvijek postoje i kako Crkva mora ostati blizu onima koji trpe — bilo materijalno, bilo duhovno.

Karitativno djelovanje bilo je svakodnevna i neizostavna stvarnost.

Mladi Sisačke biskupije/Facebook

Konkretne i poticajne smjernice iznijela je ravnateljica biskupijskog Caritasa Kristina Radić, govoreći o širokom spektru potreba na koje župni Caritas može i treba odgovoriti. Osim materijalnog siromaštva, naglasila je važnost prepoznavanja socijalne, psihičke i duhovne nevolje — usamljenosti, ovisnosti, obiteljskih poteškoća, tjeskobe, gubitaka i raznih oblika životnih kriza.

Foto: Stjepan Vego

Istaknula je i niz konkretnih aktivnosti župnih Caritasa: posjete starima i bolesnima, organiziranje druženja, humanitarnih sajmova i akcija, pomoć učenicima kroz besplatne instrukcije, podršku obiteljima u kućnoj skrbi, radionice za djecu i roditelje, kao i uključenost u nacionalne i biskupijske karitativne inicijative.

„Čuda se događaju kada se mnogo malih dobrih djela spoji u jedno. Svatko može učiniti nešto, a ponekad je dovoljan samo jedan poziv da bi se nekome promijenio život“, poručila je Radić, zahvalivši svim volonterima na njihovoj požrtvovnosti i ustrajnosti.

Spomen-obilježje na tragediju, ali i na iznimnu solidarnost

Osim biskupije, volonterima je i zahvalan i Grad Petrinja, koji će do 10. prosinca ove godine prikupljati fotografije koje prikazuju zajedništvo, pomoć i potporu nakon razornog petrinjskog potresa.

Volonteri Hrvatskog Caritasa/Sabirni centar Caritasa Sisačke biskupije

Cilj je stvoriti trajno spomen-obilježje koje će čuvati sjećanje na tragediju, ali i na iznimnu solidarnost koja se pojavila u najtežim trenucima.

Pristigle fotografije bit će najprije izložene u novoobnovljenoj Gradskoj munjari Petrinja, sada važnom kulturnom središtu Petrinje i Banovine. Nakon uređenja prostora uz rijeku Petrinjčicu, odabrane će fotografije biti trajno postavljene na vanjskom prostoru u blizini Mosta volontera, kao spomenik svim ljudima koji su pomagali.

Zahvala volonterima u Petrinji / Foto: Grad Petrinja

„Ovim pozivom želimo trajno zabilježiti događaje koji su uslijedili nakon potresa 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta“, priopćio je Grad.  „Stoga pozivamo sve koji su boravili na pogođenim područjima, pomagali ili fotografijom dokumentirali zajedništvo i solidarnost da svoje fotografije podijele s Gradom Petrinjom.“

Pristigle fotografije razmotrit će povjerenstvo, a u obzir će se uzeti one koje prikazuju volontiranje, rad na terenu ili aktivnosti prikupljanja i pripreme donacija i pomoći stradalnicima potresa. Uz fotografije je potrebno priložiti i kratak opis, uz obvezno navođenje lokacije.

Volonteri Hrvatskog Caritasa/Sabirni centar Caritasa Sisačke biskupije

Njihovim slanjem pošiljatelji potvrđuju da se materijali mogu koristiti za potrebe izložbe i trajnog spomen-obilježja, a mogu ih dostaviti pojedinci, udruge, ustanove, institucije, građani Petrinje te ljudi iz drugih gradova i država.

Fotografije moraju biti u vlasništvu pošiljatelja, a Grad Petrinja poziva i profesionalce (novinare i fotoreportere) da ustupanjem svojih fotografija pomognu u ovjekovječenju razdoblja zajedništva.

Možete ih dostaviti digitalno putem e-pošte (privitak do 5 MB) ili putem servisa za prijenos velikih datoteka na adresu: fotozajednistvo@petrinja.hr.

Također, fotografije na USB mediju možete predati osobno ili poslati poštom na adresu: Grad Petrinja, Ulica braće Hanžek 19, 44250 Petrinja, s naznakom „Foto zajedništvo“.

Izbor će biti pripremljen za izložbu koja će se, povodom pete obljetnice razornog potresa, otvoriti u Gradskoj munjari Petrinja, a potom će biti i digitalno objavljena te ponuđena kao putujuća izložba svim zainteresiranima. Ovim putem Grad je zahvalio svima koji su, unatoč teškim posljedicama i pandemiji, nesebično pomagali unesrećenima.