Rim je odredište mnogobrojnih hodočasnika tijekom jubilarne godine. Ako ste i vi jedan od njih, evo što svakako nemojte propustiti posjetiti tijekom svog obilaska Vječnog grada.
Na Badnjak, 24. prosinca 2024., papa Franjo otvorio je Sveta vrata Bazilike svetog Petra, službeno započevši Jubilej nade 2025. Ova izvanredna godina milosti završit će 6. siječnja 2026., na svetkovinu Bogojavljenja.
U sklopu ove Svete godine, turistički vodič Riccardo Andriola na svom je Instagram računu istaknuo jednu rimsku baziliku koju morate posjetiti, a koja čuva relikviju od neizmjernog duhovnog značaja.
Na samo nekoliko koraka od bazilike Svete Marije Velike nalazi se bazilika sv. Praksede, dom moćne relikvije izravno povezane s Kristovom mukom, stupa bičevanja.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Bazilika svete Praksede
Izvorno izgrađena oko 400. godine poslije Krista, a kasnije obnovljena u 9. st. od strane pape Paskala I., bazilika je bila posvećena svetoj Praksedi, kćeri rimskog senatora Pudencija (učenika svetog Pavla) i sestri svete Pudencijane.
Foto: Filip Vrbanić
„Apsida je pravi bizantski dragulj, ukrašena zlatnim mozaicima nastalim između 817. i 824. godine. To su jedni od najstarijih i najvrjednijih primjera mozaične umjetnosti u Rimu, koji prikazuju nebeske prizore i svece u klanjanju“, kaže Andriola.
Bazilika sv. Praksede / Foto: Filip Vrbanić
Bazilika sadrži i jednu od najbolje očuvanih kripti u Rimu, gdje počivaju relikvije svete Praksede.
Međutim, najznačajniji dio crkve nesumnjivo je kapela sv. Zenona u kojoj se čuva stup bičevanja.
Stup bičevanja / Foto: Filip Vrbanić
“Ovo mjesto smatra se jednim od najvrjednijih primjera bizantske umjetnosti u Rimu, u potpunosti ukrašeno mozaicima na zlatnoj pozadini. I upravo ovdje, u niši kapele, čuva se stup bičevanja, tradicionalno smatran stupom za koji je Isus bio vezan, a kasnije na njemu i bičevan,” ističe.
Stup je visok 63 cm i promjera 20 cm. Izrađen je od mramornog diorita, vrste granita iz egipatske pustinje. U Rim ga je iz Jeruzalema 1223. godine donio kardinal Giovanni Colonna, a sada je izložen unutar pozlaćenog relikvijara koji je 1898. godine dizajnirao umjetnik Duilio Cambellotti.
Hrvatska – čuvarica relikvije stupa bičevanja
Komadići svetoga stupa nalaze se i u Hrvatskoj. Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru, uz relikvijar Kristova križa, naslijedio je i relikvijar stupa bičevanja od sestara klarisa kada je njihov samostan sv. Nikole u Zadru bio ukinut 1798. godine.
Relikvijar s komadićem stupa bičevanja/ Foto: Ines Grbić
Također, zadarski samostan sv. Frane čuva komadić stupa bičevanja, a ima i papinsku Autenticu koja govori u prilog vjerodostojnosti relikvije, što je posebno važno zbog toga što potječe iz razdoblja velike raširenosti relikvija u srednjem vijeku.
Relikvija stupa bičevanja/Foto: fra Antonio Gospić/ Samostan sv. Frane u Zadru
Drugi stupovi povezani s bičevanjem Krista
Osim stupa koji se čuva u Rimu, postoji još jedan stup koji se kroz stoljeća častio kao stup Isusova bičevanja. Drugi stup nalazi se u Jeruzalemu u bazilici Kristova Groba.
Njegovo postojanje zabilježio je anonimni hodočasnik iz Bordeauxa u spisu iz 333. godine, dok ga sveti Ćiril Jeruzalemski spominje u katehezi iz 348. godine. Neke studije pokušavaju pomiriti obje tradicije pozivajući se na dva različita bičevanja Krista: prvo u pretoriju s Pilatom, drugo u Kajfinoj palači (iako evanđeoski tekstovi donose da su ga ondje samo ispitivali i tukli), donosi ChurchPOP.