Egipatski papa Tawadros II. je od 9. do 12. svibnja 2026. u pohodu zajednici koptskih vjernika koji žive i rade u Hrvatskoj.

Na liturgiji u sjemenišnoj crkvi okupilo se oko 500, uglavnom mladih, muškaraca iz cijele Hrvatske.

Na „Nedjelju svjetla“, kako se u u koptskom liturgijskom kalendaru zove 6. nedjelja po Uskrsu, patrijarh Tawadros je okupljene uputio kako da se ponašaju u zemlji koja ih je primila kao radnike. Pozvao ih je da budu svjetlonosci Kristove ljubavi svima koje susreću, bilo na poslu, bilo na ulici, bilo u svojim domovima, osobito među ljudima u zemlji koja je duboko kršćanska i gdje će to ljudi znati prepoznati.

koptska liturgija na Šalati / Foto: Križevačka eparhija

„Svjetlo koje je zasjalo iz groba Kristovim uskrsnućem iz mrtvih silazi kod krštenja na svakoga kršćanina, a on je pozvan sav svoj život živjeti u tom svjetlu novoga života, živeći pravedno i pobožno, pretvarajući to svjetlo u svojoj duši u konkretna djela ljubavi prema svakom čovjeku“, poručio je.

Od biskupa i svećenika zaduženih za dušobrižništvo kopta u Hrvatskoj, patrijarh je čuo o ljubavi i susretljivosti koje im pruža Katolička Crkva. Posebno je zahvalio Križevačkoj eparhiji i Zagrebačkoj nadbiskupiji koje su im otvorile vrata svojih crkvi za bogoslužje.

Papa aleksandrijski istaknuo je i da ga veseli što je baš 10. svibnja na „Koptsko-katolički dan prijateljstva“ koji je utemeljio s papom Franjom, imao čast služiti liturgiju u Hrvatskoj.

Ovdje se, ustvrdio je, bratska kršćanska ljubav među kršćanima, katolicima i koptima, ostvaruje u življenju.

koptski patrijarh Tawadros II. prvi put slavio božansku liturgiju u Zagrebu / Foto: Križevačka eparhija

Tko su kopti?

Koptska je Crkva jedna od najstarijih kršćanskih Crkvi, nastala još u apostolskim vremenima u antičkoj Aleksandriji. Tradicija njezin osnutak pripisuje sv. Marku evanđelistu. Razvijala se osobito u egipatskoj pustinji uz rijeku Nil. Ondje se rodilo prvo kršćansko monaštvo i pustinjaštvo na koje su najviše utjecali sv. Antun Veliki Pustinjak, sv. Makarije Veliki i sv. Pahomije.

Koptska se Crkva odvojila od Katoličke i Pravoslavne u 5. stoljeću, zbog nesuglasica oko dogme Kristova bogočovještva nakon Kalcedonskog sabora.

Isto se dogodilo u Antiohiji gdje je nastala Siro-jakobitska Crkva. Te su Crkve, zajedno s Armenskom i Etiopskom nazvane „staroistočne pravoslavne Crkve“, pojašnjava o. Tadros Riad.

> LIBANON Povijest Maronitske katoličke Crkve

Po svom nauku nazivaju se i „monofizitske“ ili „miafizitske“. Naime, za razliku od nauka carske Crkve (rimsko-bizantske ili sveopće) o dvije nepomiješane naravi, razvile su nauk da su se u Kristu božanska i ljudska narav spojile u jednu (grč. mia fizis – jedna narav).

Zato ih je kao krivovjerce carska vlast proganjala.

Od 7. stoljeća Egipat osvajaju muslimanski Arapi. Domaće kršćansko stanovništvo nazvali su „egiptos“ – „Egipćani“, skraćeno „gipti“ od čega je nastala riječ „kopti“.

Često proganjani tijekom povijesti, nalazili su duhovne oaze u brojnim samostanima i upili monašku duhovnost, o čemu svjedoči podatak da

kopti poste 200 dana u godini.

papa Franjo s predstavnicima Koptske pravoslavne Crkve / Foto: Facebook Ecumenism

U etnogenetskom smislu kopti su potomci staroegipatskog stanovništva iz vremena faraona, a njihov se koptski jezik sačuvao jedino u liturgiji.

Koptski je obred zaseban kršćanski liturgijski obred uz rimski, bizantski, armenski, siro-antiohijski, siro-kaldejski i etiopski. Često se naziva „aleksandrijskim obredom“ zbog povijesnog nastanka i razvitka u pracrkvi kršćanske Aleksandrije.

Zanimljivo je da koptski svećenici nose mitru kao latinski biskupi, a biskupi nose krunu (mitru) i panikamilavku kao bizantski biskupi.

Koptski mučenici

Papa Franjo uvrstio je 2015. godine koptske mučenike, koji su pred očima cijeloga svjetska bili ubijeni na libijskoj obali od islamskih ekstremista, u katolički martirologij.

> Crtani film o 21 koptskom mučeniku: Priče ovih hrabrih ljudi moraju biti ispričane

Zajedno s Katoličkom Crkvom i Carigradskom ekumenskom patrijaršijom, Koptska Crkva vrlo aktivno sudjeluje u ekumenskom pokretu. Patrijarh Tawadros II. je s papom Franjom i ekumenskim carigradskim patrijarhom Bartolomejom bio inicijator traženja zajedničkog datuma Uskrsa za sve kršćane.

Kopti u svijetu i Hrvatskoj

Danas je Koptska Crkva jedna od najvećih kršćanskih zajednica na Bliskom istoku s 15-20 milijuna vjernika u Egiptu i dijaspori. U samom Egiptu Kopti čine oko 15 % stanovništva. Povijest koptskih kršćana je bremenita progonima i mučeništvom za vjeru.

Kopti danas žive posvuda, na svim kontinentima, osobito u zapadnoj Europi i SAD-u.

U Hrvatskoj trenutno živi i radi više od 600 kopta.

U početcima su se okupljali u grkokatoličkim crkvama u Jastrebarskom i Zagrebu. Od prošle godine dobrotom Zagrebačke nadbiskupije okupljaju se u kripti sv. Antuna Padovanskog sjemenišne crkve na Šalati.

Kopti su veoma privrženi crkvi i vrlo pobožni te se uvijek u velikom broju okupljaju na bogoslužjima. Za njih se redovito brine o. Tadros Riad, svećenik iz Egipta. Podređeni su jurisdikciji biskupa za srednju i istočnu Europu Yovanija, koji stoluje u Budimpešti.

Koptska katolička Crkva

Koptska katolička Crkva potječe iz 1824. godine kada je Sveta Stolica uspostavila „Aleksandrijski patrijarhat koptskih katolika“ za rastuću zajednicu u Egiptu. Crkva se služi aleksandrijskim ili „koptskim“ obredom kao i Koptska pravoslavna Crkva s kojom ima dobre ekumenske odnose.

Broji oko 300 tisuća vjernika, ali je duhovno živa i društveno aktivna te iz godine u godinu raste. Osobito je zauzeta u dobrotvornom radu te upravlja s više stotina osnovnih škola, bolnica, ambulanti i klinika.

Patrijarh Crkve je Ibrahim Isaac Sidrak koji stoluje u Kairu, piše o. Livio Marijan.