PROVJERAVAMO: Vrijede li misa bdjenja i misa polnoćka kao nedjeljne mise ako Badnjak pada na nedjelju ili vjernici imaju obavezu ići na dvije mise?

Badnjak je 2023. godine pao na četvrtu nedjelju došašća pa se vjernici pitaju trebaju li ići na dvije mise toga dana, piše Večernji list, a dijelove članka prenose i 24 sata i portal ebrod.net.

Nedoumice je pojasnio liturgičar vlč. mr. sc. Tomislav Hačko.

Slavi li se Badnjak ili Četvrta nedjelja došašća u ovom slučaju?

Što se tiče pravnog poimanja vremena, Crkva u Zakoniku kanonskoga prava određuje:

Kan. 202 – § 1. U pravu se pod danom razumije razdoblje od 24 sata koji treba da se računaju neprekinuto, a započinje od pola noći, osim ako je izričito određeno nešto drugo; tjedan je razdoblje od 7 dana; mjesec je razdoblje od 30 dana, a godina razdoblje od 365 dana, osim ako se kaže da mjesec i godina treba da se uzmu kao što su u kalendaru.

§ 2. Ako je vrijeme neprekidno, mjesec i godina uvijek treba da se uzmu kao što su u kalendaru.

Naravno, liturgija također slijedi ovaj opis i rasporedbu tijeka vremena, no liturgijskom službom bdjenja liturgija će „presijecati“ ovo pravno shvaćanje vremena i njome će radosno iščekivati slavlje koje svetkovine (npr. svetkovinu Gospodinova uskrsnuća ili svetkovinu Gospodinova rođenja). U tom smjeru tako će Crkva za vrijeme došašća odrediti da ono „počinje I. večernjom nedjelje što pada na dan 30. studenoga ili mu je bliža, a završava pred I. večernju Božića, Rođenja Gospodnjega“ (Rimski misal, str. 46), tumači vlč. Hačko.

Kaže da u ovogodišnjem slučaju kada Badnjak pada na nedjelju, kako je i naznačeno za taj dan, misni obrazac do „pred I. večernju Božića“ uzima se od IV. nedjelje došašća. No, misom bdjenja („misa navečer 24. prosinca bilo prije bilo poslije I. večernje Božića“) Crkva ulazi u slavlje svetkovine Rođenja Gospodnjega (usp. Rimski misal, 97).

Treba li na Badnjak ove godine ići na dvije mise?

O Gospodnjim blagdanima u Zakoniku kanonskoga prava piše:

Kan. 1246 – § 1. Nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvotni zapovijedani blagdan. Isto tako treba da se obdržavaju blagdani Rođenja Gospodinova našega Isusa Krista, Bogojavljenja, Uzašašća i Presvetog Tijela i Krvi Kristove, Svete Bogorodice Marije, njezina Bezgrešnog začeća i Uznesenja, svetog Josipa, svetih apostola Petra i Pavla te konačno Svih svetih.

§ 2. Biskupska konferencija ipak može, pošto prije dobije odobrenje Apostolske Stolice, neke od zapovijedanih blagdana ukinuti ili prenijeti na nedjelju.

Kan. 1247 – Nedjeljom i drugim zapovijedanim blagdanima vjernici su obvezni sudjelovati u misi; osim toga, neka se uzdrže od onih radova i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost vlastitu danu Gospodnjemu ili potreban odmor duše i tijela.

Kan. 1248 – § 1. Zapovijedi sudjelovanja u misi udovoljava onaj tko ili na sam blagdan ili uvečer prethodnog dana prisustvuje misi gdje god se ona slavi po katoličkom obredu.

§ 2. Ako nema dovoljno posvećenih službenika ili ako zbog drugog važnog razloga bude nemoguće sudjelovanje u euharistijskom slavlju, veoma se preporučuje vjernicima da sudjeluju u službi Riječi, ako se ona prema propisima dijecezanskog biskupa slavi u župnoj crkvi ili na drugom svetom mjestu ili da potrebno vrijeme provedu u molitvi osobno ili u obitelji ili, prema prigodi, u skupinama obitelji.

Što se tiče Hrvatske biskupske konferencije, a s obzirom na kan. 1246 § 2, na njezinom području kao zapovjedni blagdani slave se: Rođenje Gospodina našega Isusa Krista, svetkovina Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo), Uznesenje svete Bogorodice Marije (Velika Gospa) i Svi sveti (Službeni vjesnik nadbiskupije zagrebačke, 9/1984, 328). Ostali se blagdani slave kao nezapovjedani na vlastiti dan.

Katekizam Katoličke Crkve pojašnjava i opravdane razloge nesudjelovanja u euharistiji u zapovijedane dane:

2181 – Nedjeljna euharistija utemeljuje i učvršćuje cjelokupno kršćansko djelovanje. Zato su vjernici dužni sudjelovati u Euharistiji u zapovjedane dane, osim ako su opravdani ozbiljnim razlogom (npr. bolest, skrb za dojenčad, ili su od svoga župnika dobili oprost). Oni koji hotimice ne izvrše tu obvezu čine teški grijeh.

Odgovor Kongregacije za kler Američkoj biskupskoj konferenciji

Godine 1974. Američka biskupska konferencija (USCCB) postavila je Kongregaciji za kler pitanje (dubium) postoji li mogućnost da se sudjelovanjem na misi bdjenja ispuni obveza sudjelovanja na misi sljedećega dana i toga dana, u slučaju kada je vjernik obvezan sudjelovati na misi tijekom dva uzastopna dana.

Kongregacija za kler tada je odgovorila i pitanjem: „Hoće li vjernici koji sudjeluju na [večernjoj, op.] misi u subotu, 15. kolovoza, time ispuniti i obvezu sudjelovanja na misi u nedjelju, 16. kolovoza?“ Kongregacija daje negativan odgovor i za ovaj slučaj, kao i za sve druge slične slučajeve. Kongregacija podsjeća i na navedeni Kan. 1248 kako „zapovijedi sudjelovanja u misi udovoljava onaj tko ili na sam blagdan ili uvečer prethodnog dana prisustvuje misi“ te poziva na poštovanje prema svetkovanju dana Gospodnjega (usp. Thirty-five years of the BCL newsletter 1965-2000, str. 450), zaključio je vlč. Hačko.

ZAKLJUČAK: Katolička Crkva propisuje da su vjernici nedjeljom obavezni ići na misu. U ovom slučaju misa bdjenja ni misa polnoćka ne vrijede za nedjeljnu misu, nego za misu svetkovine Božića. Stoga je zaključak koji se donosi u člancima da vjernici trebaju ići na dvije mise istinit.

***

Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.