Slanje seksualno eksplicitnih poruka putem društvenih mreža, posljedice elektroničkoga nasilja i dugoročne štete koje nove ideologije mogu imati po mlade koji su u internetskom prostoru, bile su teme emisije „Argumenti“ u utorak 26. studenog o kojima su govorili prof. dr. Igor Kanižaj, psihologinja Marijana Soljačić i dr. Marina Katinić Pleić.

„Ono što je zaista nevjerojatno jest koliko je tanka granica, koliko je ta linija tanka, iz jedne situacije u kojoj se događa ponašanje koje smo skloni opravdavati, reći ‘pa to je dječja bezazlenost’, dok to ne postane jako veliki problem. U tom smislu i kao roditelj, također smatram da je jako važno da preuzmemo puno veću inicijativu u našem roditeljskom odgoju, kroz naš roditeljski autoritet; da jednostavno naglasimo svoju roditeljsku dimenziju jer se to od nas očekuje. Mi ne možemo biti ispričani. Naše dijete treba naše praćenje, treba našu pomoć, treba pravila koja su jasna od najranije dobi i trebamo biti prisutni“, upozorio je u emisiji prof. dr. Kanižaj, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za pitanje medijske pismenosti i nastavnik na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Naše dijete treba naše praćenje, treba našu pomoć, treba pravila koja su jasna od najranije dobi i trebamo biti prisutni.

„Koja je najranija dob, najraniji uzrast u kojem djeca prime neprimjerenu poruku? Često krećemo iz perspektive da se sve to događa nekom drugom, nekoj starijoj djeci, srednjoškolcima. Iznenadili biste se kada biste vidjeli da djeca u jako ranoj dobi počinju primati takve poruke“, dodao je prof. dr. Kanižaj, napomenuvši da 40 posto mladih uzvraća na poruke neprimjerenoga sadržaja koje do njih dolaze na društvenim mrežama.

Dr. Katinić Pleić, bioetičarka, novinarka Glasa Koncila i nastavnica u školi, govorila je o opasnostima rodne ideologije koja na mlade vreba osobito u internetskom prostoru i na mrežama, stvarajući među njima zabune oko pitanja njihove spolnosti. Upozorila je i na istraživanja koja govore o porastu „rodno disforičnih“ mladih unatrag desetak godina, što se može povezati i s razvojem digitalne tehnologije i pametnih telefona. Navela je i niz inozemnih stručnjaka koji su se bavili posljedicama rodne ideologije među mladima, kao i o primjerima država koje su se suočavale s tim problemom. Podsjetila je da bi se i u crkvenom govoru, osobito u virtualnom prostoru u kojem „žive“ mladi, trebalo više govoriti o vrlini čednosti.

Pristojnost je nešto što se radikalno brzo gubi.

„Čednost je vrlina koja je možda kao pojam pomalo zastarjela. Većina mladih ljudi možda niti ne bi razumjela što to znači, ali imamo riječ pristojnost. Kao osoba koja radi u školi mogu kazati da smo izgubili ne samo osjećaj za pristojno odijevanje, kao društvo, ne samo mladi, izgubili smo i osjećaj za pozdravljanje, za bonton. Pristojnost je nešto što se radikalno brzo gubi. Crkva tu ima veliku ulogu i odgovornost jer je zapravo kršćanka etika utemeljena na vrlinama. Postoje kardinale vrline, postoje teologalne vrline. Uzdržanost, pristojnost, sve to spada pod kapu umjerenost. I itekako o tome treba govoriti“, podsjetila je dr. Katinić Pleić.

Ne možemo očekivati od Crkve kao institucije da ponese sav teret – tu je velika odgovornost roditelja

Tu prepoznaje prostor u kojem treba djelovati Katolička Crkva jer je kršćanska etika temeljena na vrlinama. Dojma je da svećenici i biskupi o tomu gotovo uopće ne govore te da se klone moralnih tema koje nisu popularne u suvremenom društvu „koje je izrazito konzumerističko, izrazito hedonističko i izrazito seksualizirano.“

Iznijevši iskustvo da učenici uopće ne razumiju što znači pristojno se odjenuti, naglasila je da „ne možemo očekivati od Crkve kao institucije da ponese sav teret – tu je velika odgovornost roditelja“.

Izgradnjom pozitivnije slike o sebi i izgrađivanjem stabilnijih odnosa može se ostvariti dugoročni oporavak.

Psihologinja Soljačić upozorila je da je potrebno graditi svijest o elektroničkom nasilju i njegovim žrtvama te da se žrtva ne smije osjećati sama, kao da se taj problem događa samo njoj. „Žrtvu je teško prepoznati, njoj je teško to prepoznati i prvi korak u procesu oporavka je zato prepoznavanje emocija i stvaranje okruženja – u obitelji, u školi, u zajednici – koje će biti otvoreno“, rekla je o prvim koracima u oporavku onih koji su bili žrtve nasilja preko interneta i društvenih mreža. „To je proces koji traje, radi se na podizanju samopouzdanja, povratku povjerenja, upućuje se na odluke koje su ispravnije, upozorava se na pažljivije korištenje interneta i digitalnih platformi. Izgradnjom pozitivnije slike o sebi i izgrađivanjem stabilnijih odnosa može se ostvariti dugoročni oporavak“, dodala je Soljačić.

Emisiju u cijelosti pogledajte na Youtube kanalu HKM-a: