Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca otvorila je u utorak 10. rujna 2024. profil na Instagramu i Facebooku, objavljeno je na stranicama Provincije.

Jesu li lajkovi na društvenim mrežama pokazatelji naše ljubljenosti i prihvaćenosti? Pročitajte u nastavku.

Kako ideju pretvoriti u djelo? Za Hrvatsku katoličku mrežu otkrila je Andrijana Vekić.

Obveze bismo ukinuli i izmislili nova "prava" koja nam nikada nisu donijela bolji život, i još manje će nam donijeti vječni život.

Don Tomislav Lukač u još jednom poučnom videu objasnio je značenje križa prema kojem možete prepoznati salezijanskog svećenika.

Svi znamo tko je Otac i tko je Sin, no kada je u pitanju treća božanska osoba često ostajemo zbunjeni. Don Tomislav Lukač u jednom od svojih videa na društvenim mrežama objasnio je koju ulogu u našim životima ima Duh Sveti.

U svemu tome potrebno je biti razborit. Naravno da nam je osobno iskustvo važno u navještaju, ali daleko važnije jest iskustvo Crkve. Nije dovoljno reći: "Krist je živ! Bog te voli" potrebno je čovjeku to i objasniti.

Poplava je "katoličkih influencera" na društvenim mrežama, ali na što oni utječu? Na naše približavanje Bogu ili njima? Pitanja su o kojima je promišljao u svojoj objavi na društvenim mrežama fra Vinko Brković. U nastavku pročitajte njegovo promišljanje u cijelosti.

Djelovanje u vidu suzbijanja lažnih vijesti suočava nas s nelakom zadaćom, a to je zahtjev temeljitog razlučivanja. Trebali bi postati osposobljeni za za kritičko promatranje i razlučivanje lažnih vijesti. Papa lažne vijesti promatra u širem, teološkom kontekstu te uspoređuje strategiju lažnih vijesti sa strategijom "lukave zmije“ iz Knjige Postanka koja je – kako kaže papa – bila tvorcem prve "fake news" što je dovelo do tragičnih posljedica. 

Društvene mreže, kao glavni krivac i izazov u infodemijskom širenju (dez)informacija, nemaju inherentnu pozitivnu ili negativnu moć. Njihov učinak ovisi prvenstveno o ljudima koji ih koriste i načinu na koji ih koriste. U najboljem slučaju društvene mreže su dovele do demokratizacije informacija, ali u najgorem slučaju rezultirale su obiljem dezinformacija i omogućile nedovoljno kontrolirano širenje negativnog sadržaja. I u najboljem i najgorem slučaju takvo stanje na jedan novi način izaziva tradicionalne hijerarhije i sustave - postavlja pitanje vjerske pismenosti kao sposobnosti razumijevanja vjerskih sadržaja. U takvom svijetu vjerska pismenost je važna i svi je trebaju shvatiti ozbiljno, uključujući oni koji nisu vjernici. Veća vjerska pismenosti znači opremanje ljudi sa znanjem i vještinama za pouzdano razumijevanje i raspravljanje o vjerskim temama, točno i kritički.