Neodlazak na misu na zapovjedani blagdan je smrtni grijeh

PROVJERAVAMO: Je li neodlazak na misu na zapovjedani blagdan smrtni grijeh?

Portal 24sata.hr 30. listopada 2023. objavio je članak pod naslovom ZG župnik plaši djecu smrtnim grijehom ako ne budu na misi: ‘Nisam to ja izmislio, tako piše’ u kojem piše, ne navodeći ime župe i župnika, da su se roditelji jedne zagrebačke župe požalili jer su im se djeca prestrašila poruke koju je poslao župnik.

„‚Župnik nas je u mailu upozorio da ako ne dođemo na misu na blagdan da je to smrtni grijeh. Dolazim iz katoličke obitelji i nitko mi nikad nije rekao da je nedolazak na misu smrtni grijeh. Učili su me o 7 smrtnih grijeha, oholost, zavist, bludnost, škrtost, itd… Naime, dijete mi je sada jako uplašeno jer ako slučajno ne dođe na misu misli da će se nešto loše desiti njoj ili nekome drugom‘, rekao nam je zabrinuti roditelj“, navodi se u tekstu.

Učenje Katoličke Crkve o grijesima jasno je objašnjeno u Katekizmu Katoličke Crkve:

1855 Smrtni grijeh u čovjekovu srcu razara ljubav teškom povredom Božjeg Zakona; on čovjeka odvraća od Boga, njegove posljednje svrhe i blaženstva, pretpostavljajući mu niže dobro. Laki grijeh ne uništava ljubav, premda je vrijeđa i ranjava.

1857 Da neki grijeh bude smrtan, istovremeno se traže tri uvjeta: »Smrtni je grijeh onaj kojemu je objekt teška stvar, a učinjen je pri punoj svijesti i slobodnim pristankom.«

1858 Tešku stvar pobliže određuje Deset zapovijedi, prema Isusovu odgovoru bogatom mladiću: »Ne ubij, ne čini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči lažno! Ne otmi! Poštuj oca svoga i majku« (Mk 10, 19).

1859 Da bude smrtan, grijeh mora biti učinjen punom sviješću i potpunim pristankom. To pretpostavlja poznavanje grešnosti čina, njegovog protivljenja Božjem zakonu. Povrh toga uključuje dovoljno slobodan pristanak da se može govoriti o osobnom izboru. Hinjeno neznanje i tvrdoća srca ne umanjuju voljni značaj grijeha, nego ga naprotiv povećavaju.

Obvezu sudjelovanja vjernika u misi nedjeljom i zapovjedanim blagdanima Crkva je definirala u Zakoniku kanonskoga prava:

Kan. 1246 – § 1. Nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvotni zapovijedani blagdan. Isto tako treba da se obdržavaju blagdani Rođenja Gospodinova našega Isusa Krista, Bogojavljenja, Uzašašća i Presvetog Tijela i Krvi Kristove, Svete Bogorodice Marije, njezina Bezgrešnog začeća i Uznesenja, svetog Josipa, svetih apostola Petra i Pavla te konačno Svih svetih.
§ 2. Biskupska konferencija ipak može, pošto prije dobije odobrenje Apostolske Stolice, neke od zapovijedanih blagdana ukinuti ili prenijeti na nedjelju.

Kan. 1247 – Nedjeljom i drugim zapovijedanim blagdanima vjernici su obvezni sudjelovati u misi; osim toga, neka se uzdrže od onih radova i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost vlastitu danu Gospodnjemu ili potreban odmor duše i tijela.

Kan. 1248 – § 1. Zapovijedi sudjelovanja u misi udovoljava onaj tko ili na sam blagdan ili uvečer prethodnog dana prisustvuje misi gdje god se ona slavi po katoličkom obredu.
§ 2. Ako nema dovoljno posvećenih službenika ili ako zbog drugog važnog razloga bude nemoguće sudjelovanje u euharistijskom slavlju, veoma se preporučuje vjernicima da sudjeluju u službi Riječi, ako se ona prema propisima dijecezanskog biskupa slavi u župnoj crkvi ili na drugom svetom mjestu ili da potrebno vrijeme provedu u molitvi osobno ili u obitelji ili, prema prigodi, u skupinama obitelji.

Nastavno na to Katekizam Katoličke Crkve uči:

2180 Crkveni propis određuje i konkretizira Zakon Gospodnji: »Nedjeljom i drugim zapovjedanim blagdanima vjernici su obvezni sudjelovati u misi.« »Zapovijedi sudjelovanja u misi udovoljava onaj tko ili na sam blagdan ili uvečer prethodnog dana prisustvuje misi gdje god se ona slavi po katoličkom obredu.«

2181 Nedjeljna euharistija utemeljuje i učvršćuje cjelokupno kršćansko djelovanje. Zato su vjernici dužni sudjelovati u Euharistiji u zapovjedane dane, osim ako su opravdani ozbiljnim razlogom (npr. bolest, skrb za dojenčad, ili su od svoga župnika dobili oprost). Oni koji hotimice ne izvrše tu obvezu čine teški grijeh.

Župnik zagrebačke Župe sv. Josipa vlč. Damir Ocvirk ističe da je obveza pohađanja zapovjedanih blagdana crkvena zapovijed koja obvezuje sve katolike koji su došli do razine spoznaje da slave blagdane. „Zapovjedane svetkovine u Crkvi su: Božić, Svi sveti, Bogojavljenje, Tijelovo i Velika Gospa, odnosno Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. Uskrs po sebi nije zapovjedani blagdan, jer je on uvijek u nedjelju, a nedjelja je istaknuta u Božjoj zapovijedi: Spomeni se da svetkuješ Dan Gospodnji. Tako da smo obvezatni dolaziti na zapovjedane blagdane, slaviti Boga u zajednici Crkve.

Roditelji bi trebali, preuzimajući na sebe obvezu odgoja u vjeri, svoju djecu vlastitim primjerom sudjelovanja na zapovjedane blagdane na euharistijskim slavljima, poticati i odgajati da također i oni sudjeluju i prihvate obvezu i zapovijed Crkve da u zajednici vjernika slave blagdane. Tako da, za djecu jest grijeh ako ne sudjeluju, ali grijeh se može umanjiti ako su djeca mala ili ne mogu sama doći u crkvu, a roditelji ih ne dovode. U potonjem slučaju im se ne uzima za grijeh“, naglašava vlč. Ocvirk.

Podsjeća da je grijeh kad nešto učinimo svjesno i slobodno, znajući da je to grijeh, ali ipak to činimo. „Ako djeca ne mogu iz objektivnih razloga doći na svetu misu, onda im nije grijeh, ali ako mogu, sa svojim roditeljima ili sami, onda su obvezatni doći na zapovijedane blagdane na svetu misu“, dodaje vlč. Ocvirk.

U samom članku objavljena je reakcija župnika koji je objasnio da je za svaki slučaj želio, one koji toga nisu svjesni, obavijestiti da je svetkovina Svih svetih zapovjedani blagdan. „Žao mi je da su to tako shvatili, ne znam zašto se meni nisu prvo obratili, uvijek sam dostupan ako ima bilo kakvih pitanja ili problema. Ne znam zašto bi se djeca bojala, s njima se nisam ni vidio ni čuo, poruka je poslana roditeljima. To za zapovjedni blagdan i grijeh nisam ja izmislio, tako je u katekizmu. Naravno ako je netko bolestan ili na bilo koji drugi način spriječen doći na misu, to je u redu, obaveza se tada poništava. Ne vidim stvarno razloga za ikakvu zabrinutost“, rekao je neimenovani župnik za 24sata.

ZAKLJUČAK: Neodlazak na svetu misu na zapovjedani blagdan je smrtni grijeh prema učenju Katoličke Crkve definiranom u Zakoniku kanonskog prava i Katekizmu Katoličke Crkve. Stoga se navedeni članak karakterizira kao istinit. Prema navedenom u članku, župnik nije poruku poslao djeci nego roditeljima, a samo se u izjavi jednog roditelja navodi da je jedno dijete uplašeno pa se naslov u kojem se navodi da je župnik plašio djecu ocjenjuje kao mamilica.

***

Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.