Na pitanje je li današnjim očevima sv. Josip nedostižan ideal, s obzirom da je bio svetac i hranitelj i čuvar Svete obitelji, Klanac je naglasio baš suprotno. “Sv. Josip je imao puno problema. Marijina nenajavljena trudnoća, okolnosti Isusova rođenja, bijeg u Egipat, traženje hrane… Baš zato je sv. Josip veliki model i ideal kako se nositi s vrlo teškim životnim situacijama. Malo ga poznajemo, ali proživio je vrlo teške situacije. Kao čuvar našega najvećega blaga – Isusa i Marije – zaista je učinio sve da ih zaštiti, ali je i Isusa naučio poslu i odgovornosti”, dodao je Klanac.

Tranzicija očinstva

Govoreći pak o ulozi očeva u obitelji, koja se znatno promijenila u odnosu na vrijeme prije samo dvadeset ili trideset godina te da očevi danas više nisu oni koji samo donose (ili čak šalju) novac kući, gost je naglasio da živimo određenu “tranziciju očinstva”, pa se možda malo teško snaći, ali nazire se model. Otac je svakako pozvan pomiriti dvije suprotne stvarnosti – snagu, karakter i odlučnost, s blagošću i strpljivošću.

Spominjući primjere iz prakse i situacije da su majke “posrednice u komunikaciji” između djece i očeva, Klanac je naglasio da se neki očevi ne povlače, ali mnogi ipak to učine, iz najrazličitijih razloga. Međutim, u tome može puno pomoći supruga.

Ako je bračni odnos dobar, supružnici mogu jako puno pomoći jedno drugome.

Na pitanje koji problemi dovode parove ili muškarce u Savjetovalište, Klanac je naglasio da su odmah poslije rata razlozi bili ovisnosti, što se do danas snažno povećalo i diferenciralo. Često su povod bile i braniteljske traume, a sada su, nažalost, jako učestale rastave brakova.

Upitan jesu li očevi skloniji sinovima ili kćerima, gost je naglasio da se ljubav ne može podijeliti, kao što se ne može dijeliti ni prste na ruci – nijedan ne voliš manje. “Ako se potrudimo ući u odnos sa svakim djetetom na njegov način, to bi moglo biti od velike koristi, zato što priznajemo djetetovu osobnost”, poručio je Klanac.

Primjer oca koji moli je izrazito snažan i poticajan

Ako otac svakoga dana predvodi molitvu 30 sekundi, iz dana u dan, i usmjerava obiteljski razgovor, to može transformirati cijelu obitelj, naglašeno je u emisiji.

Psiholog Mladen Klanac i Tanja Maleš

Ističući pak koliko je za jednog muškarca, koji želi biti dobar otac, važan zdrav i stabilan bračni odnos sa suprugom i majkom svoje djece, Klanac je spomenuo da je odnos u braku najvažniji, važniji od odnosa prema djeci. Ulogu oca nikako se ne smije umanjivati i unižavati, a ženski genij zna diskretno sugerirati što i kako činiti i tako ojačati očevu ulogu.

Koliko (ne)prisutnost oca utječe na zdravi razvoj djeteta?

Ima vrlo različitih posljedica, ali budućnost djeteta koje odrasta bez oca je svakako neizvjesnija. Kad je razrušena Troja, Odisej je 20 godina lutao morima. Njegov sin zato je razvio ono što je u literaturi poznato kao “Telemahov kompleks”. Bez odnosa oca i sina sin ne može rasti. Da možete sami postati otac, morate znati biti sin i imati oca. Svećenici i učitelji mogu imati i pozitivnu ulogu. Očinstvo je protegnuta kategorija, ali je nužna za budućnost.

Psiholog Mladen Klanac

Jedna od važnih tema je bilo pitanje koja se zamka krije u stanju tzv. emotivne nedostupnosti oca i kako to “razbiti”. Klanac je naglasio da se očevi vrlo često promijene nakon djetetovog rođenja djece.

Najveća zadaća očeva je svestrana uključenost u odgoj djeteta, pri čemu muškarac svakako mora napraviti prvi korak.

Usto, trebalo bi u društvu/crkvi/zajednici stvarati novi ambijent u kojem bi i ’emotivno nedostupni’ očevi našli svoje mjesto i bili uključeni u pozitivno okružje.

Dotaknuta je i tema uzroka te načina rješavanja nasilnog ponašanja. “Zato je potrebno u odgoj oca uključiti što više i što ranije. Nije odlučujuće kako zarađujemo za život, ali je gotovo presudno kakvi smo kada smo s djecom”, zaključio je voditelj Obiteljskog savjetovališta Zadarske nadbiskupije psiholog Mladen Klanac.