Mladi su najvitalniji dio svakoga društva, a prema riječima pape Franje u pobudnici "Krist živi" oni su budućnost. Pitamo se jesu li mladi doista društvena i politička bića? Znaju li sudjelovati, kreirati i jesu li uopće prisutni u životu zajednice? Znaju li zastupati vrjednote kršćanske demokracije u javnom prostoru? Što Gospodin traži od njih?
Kada proučavamo mlade u društvu, često nailazimo na rascjep između njihove vlastite osobnosti i očekivanja društva što se tiče obrazovanja, ponašanja te političkoga opredjeljenja. Brojna istraživanja pokazuju da se općenito položaj mladih u društvu pogoršava. Promislimo malo u kojoj mjeri naše društvo rizika utječe na društveni, ali i politički (ne)angažman mladih i koji su zapravo njihovi prioriteti, prenosi Glas Koncila.
Isus od mladih traži savršenstvo
O odnosu Isusa prema mladima nemamo puno zapisanih biblijskih podataka. Međutim, i ono malo što imamo izrazito je dragocjeno, a na temelju toga možemo vidjeti što to Isus od mladih osoba očekuje i na koji put ih upravlja. Stoga nam zapis o susretu Krista s bogatim mladićem, iako zapisan u samo nekoliko redova, omogućuje duboko promišljanje o mladosti u kršćanskom svjetlu.
Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?
Evanđelist Marko pred nas stavlja sliku bogata mladića. Iako je živio prije gotovo dva tisućljeća, taj je mladić, poput nas, itekako razmišljao o svojoj budućnosti i smislu života. Biblijski mladić, kojemu ne znamo ime, dolazi pred Isusa s vrlo jasnim pitanjem: “Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?” (Mk 10, 18). Jasno je to pitanje koje smo mnogi postavili klečeći u crkvama ili u svojim domovima. Iako je pitanje teško, Isus mladiću, ali i nama, daje vrlo jednostavan odgovor i recept za vječni život: “Ne ubij! Ne čini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči lažno! Ne otmi! Poštuj oca svoga i majku!” (Mk 10, 20). Sve su to zapovijedi kojih se taj bogati mladić pridržavao pa Isus ide korak dalje i od njega traži potpuno predanje, odnosno da napusti sve svoje bogatstvo i podijeli ga siromasima. Upravo je na tom primjeru vidljivo kako Krist svoje mlade želi učiniti savršenima. On je taj koji se mladima predstavlja kao rješenje za današnju osrednjost i materijalnost koja mnoge mlade sputava u istinskom predanju bližnjima, a potom i Bogu. Krist je taj koji daje smisao mladenačkomu životu i osvjetljava njihov put prema budućnosti. Pratiti ga nije lako, ali je zato sigurno utočište koje ovozemaljski svijet ne može pružiti.
Koje god mjesto u društvu zauzimali, Krist želi da svojim ponašanjem pokažemo kako smo njegovi. Nadalje, traži da uvijek idemo korak dalje jer prilike za duhovni napredak uvijek ima. Držeći se toga, možda jednoga dana i dostignemo savršenstvo pa, za razliku od bogatoga mladića, ne ćemo otići žalosni, nego raširenih ruku dotrčati u Kristovo okrilje.
Mladi i Crkva su jedno
Izraz “Crkva i mladi” nekima bi mogao zazvučati kao odvajanje dvaju elemenata. Označava li on staro naspram mladoga, tradicionalno naspram liberalnoga, zastarjelo naspram modernoga? Ne. Crkva i mladi su jedno, jer su svi mladi dio Crkve kao ustanove, a prema riječima pape Franje u pobudnici “Krist živi”, oni su budućnost. Da na mladima svijet ostaje ustaljena je i poznata uzrečica, no kada zamislimo koliku ona zapravo ima težinu, ona prvotna plitkost te rečenice hlapi. Jer mladi zaista i jesu budućnost ne samo Katoličke Crkve, nego i budućnost svijeta. O tome mnogo piše i govori papa Franjo, često pozivajući mlade da žive evanđelje danas kako bi formirali i sutra, jer mladi su danas za sutra. U daljnjem tumačenju odnosa mladih i Crkve Papa ističe kako je uloga roditelja, nastavnika, učitelja i skrbnika, odnosno svih starijih, odraslih ljudi koji ih usmjeravaju u životu mlade oblikovati u stvarima u kojima nemaju iskustva tako da se mogu nositi s teretom života.
Krist je taj koji daje smisao mladenačkomu životu i osvjetljava njihov put prema budućnosti.
Vrlo je zanimljivo promatrati i svjedočiti svježinu koju papa Franjo unosi u odnos Crkve i mladih. Odnos u kojem nas uči da mladi vjernici nisu nužno samo pasivni slušači i da trebaju samo slijediti, nego i da mlade treba slijediti u budućnost. Papa na vrlo lijep način postavlja okvire Novoga egalitarizma, ako ga tako uopće možemo nazvati, gdje učitelj i učenik, u ovom slučaju mlad i star čovjek, ne funkcioniraju na principu fiksnih, tradicionalnih i podijeljenih uloga, nego izmjenjuju međusobna iskustva i zajedno rastu.
U Crkvi ima mjesta za svakoga
Svi smo stvoreni različiti i na svoj način posebni. Imamo svoje mane i vrline, talente koji su nam dani i za koje znamo, ali i one koje možda još nismo otkrili. Za sve to možemo zahvaliti Bogu koji nas je stvorio upravo onakve kakvi trebamo biti. Najmanje što možemo učiniti kako bismo mu zahvalili jest djelovati u njegovoj zajednici, Crkvi, kako bismo pomogli onima kojima je to potrebno, ali i kako bismo pronašli sebe te se na još jedan način približili Bogu i spremali za ono što nas čeka u nebeskom Jeruzalemu.
Jer mladi zaista i jesu budućnost ne samo Katoličke Crkve, nego i budućnost svijeta.
Zajednice mladih, ministranti, skauti, pjevački zborovi, Crkva nam pruža pregršt opcija da kao mladi damo svoj doprinos zajednici. Mjesta i odabira ima za sve, a na vama je samo da odaberete ono u čemu se najbolje osjećate i na taj način pomognete zajednici, ali i sebi te na svojevrstan način zahvalite Bogu na svemu što je stvorio za nas, ali i na nama samima.
Društvena i politička bića
Mladi, koji su prema riječima pape Franje budućnost, prema svojoj prirodi jesu ili bi barem trebali biti društvena i politička bića. Samim time mogu na različite načine pridonositi i djelovati u vlastitom društvu. Kada govorimo o mladima i njihovu političkom angažmanu, nažalost, rezultati su poražavajući. Istraživanja pokazuju da su oni manje politički angažirani u odnosu na starije generacije, imaju manji interes za politiku i nisku razinu znanja općenito o politici, ali i nisku razinu povjerenja u institucije. Unatoč navedenomu, mladi sve više pokušavaju participirati digitalno, koristeći se digitalnim medijima. Proučavajući članke tijekom prošlih predsjedničkih kampanja, u kojima se mlade srednjoškolce pita hoće li izići na izbore, za koga će glasovati, s jedne strane dobivaju se odgovori da ih politika ne zanima, da ne prate i ne znaju koji su sve kandidati, a s druge strane neki srednjoškolci znaju za koga će glasovati, koji im je kandidat bio najbolji u sučeljavanju i slično. Rijetki su članci o tome koliko se mladih zapravo uključivalo u kampanje za nedavne predsjedničke izbore, međutim oni koji se uključuju u velikoj mjeri žele volontirati ili su članovi određene političke stranke.
Koje god mjesto u društvu zauzimali, Krist želi da svojim ponašanjem pokažemo kako smo njegovi.
Nemojmo zaboraviti da mi vjernici uz društveno i političko djelovanje uvijek povezujemo pojam općega dobra. Prema Kompendiju Katekizma Katoličke Crkve pojam općega dobra pretpostavlja poštovanje i promicanje temeljnih prava ljudske osobe, razvitak duhovnih i vremenitih dobara osoba i društva, mir i sigurnost za sve. Također, opće se dobro najpotpunije ostvaruje u političkim zajednicama koje brane i promiču dobro građana i posredničkih tijela, ne zaboravljajući sveopće dobro ljudske obitelji. Svakoj ljudskoj zajednici potrebna je zakonita vlast koja će osigurati red i pridonijeti općemu dobru društva. Ta vlast nalazi svoj temelj u ljudskoj naravi jer odgovara od Boga uspostavljenu poretku.