Trebamo život i smrt; smrt je ta koja život čini tako dragocjenim.
Uskrs ima skrivenu tajnu
Uskrs sadrži svoju suprotnost. Ne možemo doći do srca čuda ako prvo ne prođemo kroz Križ. Život i smrt su povezani. Ne mogu se podijeliti. Čak i novorođena biljka koja nikne na toplom proljetnom suncu rezultat je napuklog i zakopanog sjemena, kojeg je zaboravna vjeverica možda napustila da čami u betonskom zimskom tlu ili je izgubljena iz kljuna crvendaća, piše Aleteia.
Veliki petak čini Navještenje važnim događajem, a grob je taj koji Uskrs čini autentičnom proslavom života koji toliko volimo.
Poput zrcalne slike Uskrsa, Veliki petak sadrži sjeme života. Prema drevnoj tradiciji, 25. ožujka se smatra povijesnim datumom i navještenja i raspeća. Sveti Augustin kaže: “Vjeruje se da je začet 25. ožujka, na koji je dan i patio; tako utroba Djevice, u kojoj je začet, gdje nitko od smrtnika nije rođen, odgovara novom grobu u kojem je pokopan.” Ako se usredotočimo na smrt i pokoru, nikada nećemo živjeti sretne, radosne živote koje zaslužujemo. Ako se usredotočimo samo na život, zaboravljamo da je vrijeme dragocjeno i da trebamo računati svaki trenutak.
Zaboravljamo da ljubav zahtijeva žrtvu. Trebamo i život i smrt. Smrt je ta koja život čini dragocjenim.
To je dobra lekcija. Toliko cijenim vrijeme sa svojom djecom jer znam da će jednog dana odrasti i odseliti se. Zato kažem da prihvatite one stvarnosti koje stoje na suprotnim polovima vaše svijesti. One jačaju jedna drugu i upućuju na duboko lijepu stvarnost koja je dovoljno velika i snažna da zadrži sve nas, sa svim našim čudnim, sukobljenim emocijama koje miješaju nadu i neizvjesnost, radost i tugu, pokoru i slavlje. Sve se to nekako uklapa u naša srca pokazujući kako, možda, nekako, zaista imamo vječnu sudbinu koja je puno više nego što možemo zamisliti.