Vijesti iz sredine siječnja koje su stizale iz sjedišta Ujedinjenih naroda su govorile da će uskoro stići pedeset vojnih promatrača UN-a, koji će proći kratki tečaj u Beču, a zapovjednik im je australski pukovnik John Wilson. Dolazak mirovnih snaga UN-a u Beogradu je 11. siječnja komentirao srbijanski ministar vanjskih poslova Vladislav Jovanović, rekavši: "Bez osnove je strah da će postrojbe UN biti nedovoljne za zaštitu sigurnosti naroda u Krajini". Potom je to označio velikim uspjehom srbijanske diplomacije i da se Srbi u Krajini ne bune zbog dolaska mirovnih snaga, već zbog toga "što nisu sudjelovali u donošenju plana, pa traže dodatno jamstvo za svoju sigurnost".
Dok Jovanović brine za sigurnost Srba u Krajini, započelo je novo razdoblje genocida, ili kako je međunarodna zajednica to označila “etničko čišćenje”. Bio je to smišljeni plan po kojem je Beograd od privremeno zaposjednutih hrvatskih krajeva stvarao područje na kojem žive isključivo Srbi. Plan je to područje novom kolonizacijom Srba pretvoriti u čisto srpsko područje, a onda referendumom pod okriljem UN pripojiti Jugoslaviji odnosno Srbiji. Trebalo je iskoristiti vrijeme dok ne stignu mirovne snage, a prvi primjer je selo Orolik nedaleko Vinkovaca.
Prema popisu iz proljeća 1991. godine u tom selu je živjelo 209 Hrvata, a nakon što je 11. siječnja 1992. godine provedena akcija oroličkih Srba, u selu ih je ostalo desetak. Uvod u istjerivanje Hrvata iz Orolika je započeo tako što su zaklali staricu Maricu Mačvanin, nakon čega su joj u kuću bacili bombu. Ubili su potom i Hrvata Franju Pečarića, a sve se to događalo dok su predstavnici JNA u Vinkovcima pred promatračima Europske zajednice pregovarali s Hrvatskom vojskom o svom odlasku. Kada su 42-oje ljudi, uglavnom starijih istjerali iz kuća, dopustili su im samo da
uzmu ono što stane u najlon vrećicu, ali i to su dobro pregledali. Nakon što su ih otpremili prema Šidu, pa Bijeljini, odakle su preko Bosanskog Šamca stigli u Hrvatsku, započela je pljačka njihove imovine.
Istog dana, 11. prosinca 1992. odžani su u mađarskom gradiću Pečuhu pregovori između Hrvatske vojske, JNA i Europske zajednice. Hrvatsku vojsku predstavljala je delegacija na čelu s generalom Imrom Agotićem, dok je delegaciju JNA predvodio general Andrija Rašeta. Pregovori su se održali u hotelu “Hunyor” i započeli su u 15 sati nakon tri sata zakašnjenja, a glavna tema je “Učvršćenje primirja dogovorenog u Sarajevu”, ali i mjesta gdje bi se mogli održati sljedeći pregovori. Nakon završetka pregovora hrvatski pregovarač Imra Agotić je rekao da će od 14. siječnja jugovojska imati u zagrebačkom hotelu “I” svoje stalno predstavništvo. Ovo su potvrdili i jugogeneral Andrija Rašeta, ali i vođa misije promatrača Europske zajednice, portugalski veleposlanik Joao Guerra Salguera. Razgovaralo se o mogućnosti da se slično predstavništvo Hrvatske otvori u Beogradu, no to nije bilo realno.
Borna Marinić / Foto: HKM
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.