Budi dio naše mreže

Susak, mali otok u sjevernom Jadranu, poznat po plitkim pješčanim uvalama, predivnoj narodnoj nošnji i žućkastom pijesku od kojeg je načinjen. Upravo taj pijesak čini ga jedinstvenim, jer u cijelom Mediteranu nema sličnog otoka! Proglašen je pješačkom zonom.

/ Sonja Kuzmić

Susak se nalazi u otočnoj skupini Cres-Lošinj. Debele slojeve finog žućkastog pijeska na kamenu vapnenačku ploču nanijeli su pradavni vjetrovi pa su stanovnici od pamtivijeka oko svojih poljoprivrednih dobara sadili trstiku čije je korijenje u potrazi za vodom prodiralo duboko u tlo čuvajući otok od erozije.

Otok Susak / Foto: TZ Mali Lošinj /

Ime otoka vjerojatno potječe od grčke riječi «sampsychon» (grč. mažuran, nap. a.) od koje je nastao hrvatski naziv Susak. Otok se po prvi put spominje u pisanim izvorima sredinom 9. stoljeća, kada su se u njegovom akvatoriju sukobili Saraceni i Mlečani.

Prvo naselje, čiji počeci sežu u vrijeme Rimljana, nastalo je na plodnoj visoravni i naziva se Gornje selo. Donje selo smješteno u luci novijeg je datuma, izgrađeno u vrijeme najvećeg procvata vinogradarstva krajem 19. stoljeća. Zbog svoje izoliranosti, stanovnici Suska sačuvali su svoj arhaičan govor (zaštićen kao pokretno kulturno dobro, nap. a.), specifične običaje i jedinstvenu, vrlo slikovitu nošnju. Na otoku je pet do šest originalnih susačkih prezimena, koja možete vidjeti na spomenicima mjesnog groblja koje nema uobičajenih stabala, pa djeluje neobično svijetlo.

Susak / Foto: TZ Mali Lošinj /

S obzirom da je proglašen pješačkom zonom, na otoku nema vozila, osim bicikala i karijola. Zanimljivost je da ispred svake kuće na otoku možete vidjeti karijolu (ručna kolica s jednim ili dva kotača za prijenos manjeg tereta, nap. a.) na kojoj piše pripadajući kućni broj. Jedinstvenost Suska je i u tome što posjetitelji tijekom boravka na njemu mogu uživati u hodanju bosih nogu! Otočka pješačka staza u dužini od 8 kilometara idealana je za laganu i ugodnu rekreaciju.

Otok Susak / Foto: TZ Mali Lošinj /

U zimskim mjesecima na otoku živi tek mali broj Suščana (između 100 do 150, nap. a.), jer je većina iz ekonomskih razloga, odnosno bolesti koja je napala vinovu lozu čijim uzgojem se bavila većina stanovnika, emigrirala u SAD šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Običaji ženskog tradicijskog odijevanja na otoku Susku jako su dobro sačuvani, pa razlikujemo nekoliko varijanti koje se vezuju uz životnu dob i uz prigode. Modificiranu i skromniju varijantu nošnje po susačku može se vidjeti još i danas na otoku. Način češljanja otočanki također je specifičan, dok na nogama nose pletene vunene kalcete (nekad crvene boje, nap. a.) te raznobojne suknene čarape, papuče ili pute.

Otok Susak, nosnja / Foto: TZ Mali Lošinj /

Na otoku svakako valja posjetiti benediktinsku župnu crkvu sv. Nikole (koji je ujedno i zaštitnik otoka, nap. a.), unutar koje je romaničko raspelo „Veli Bouh“ kako ga zovu Suščani. Zanimljiv je i posjet svjetioniku na Garbi, koji je sa svojih 98 metara najviša točka na Susku.

Na Susku raste čak dvjestotinjak vrsta biljaka, ljubitelji šparoga znaju da je vrhunac uživanja u branju i degustaciji mjesec ožujak. Ljubiteljima ukusnog zalogaja preporučamo kušanje čuvenih sušačkih lignji.

Otok nudi smještaj u malom hotelu, ali i vikend kućama. Simpatična razbibriga otočana je davanje nadimka svakom posjetitelju koji boravi na Susku dulje od jednog dana, a ujedno je i znak da ste postali dio njihove zajednice.

Na Susak možete doći brodskom linijom iz Malog Lošinja, te katamaranskom linijom iz Rijeke i Malog Lošinja. Na otoku Susku, kao i na svim okolnim otocima lošinjskog arhipelaga, glavna prijevozna sredstva su traktorići i karijole.

 

Susak / Foto TZ Malog Lošinja /

Eko kutak

Zbrinjavanje otpada skup je proces. Industrija recikliranja može otvoriti više radnih mjesta nego industrija tradicionalnog zbrinjavanja otpada. Društvo u kojem odbačene stvari i proizvode nećemo tretirati kao otpad odnosno smeće već kao vrijedne sirovine koje ćemo ponovno vraćati u tehnološke procese te na taj način štedjeti prirodne resurse i sačuvati naš planet, trebaju postati naš prioritet i obveza, ne samo radi nas samih, već i zbog budućih naraštaja. Odvojeno sakupljanje otpada i recikliranje osnove su modernog upravljanja otpadom, jer na taj način štedimo prirodne resurse, smanjujemo gomilanje otpada na odlagalištima i štitimo okoliš.

Emisiju poslušajte ovdje:

 

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja