Budi dio naše mreže

Pećinski park Grabovača – jedini pećinski park Hrvatske, Europe i svijeta

U Parku se nalazi špilja Budina ledenica s rijetkim sigama L oblika i jedini je takav tip špilje u ovom dijelu Europe. Kao podsjetnik na posjet Pećinskom parku Grabovača sa sobom možete ponijeti jedinstveni hrvatski suvenir - bočicu čistog špiljskog zraka. Spilja Samograd u sebi krije zanimljiv fenomen, likove Marije i Josipa koji su nastali na potpuno prirodan način.

/ Sonja Kuzmić

Pećinski park Grabovača nedaleko Perušića, jedan je u nizu prelijepih zelenih bisera Like. Jedinstven je po tome što je jedini pećinski park u Hrvatskoj, ali i u Europi i u svijetu. Grabovača u sebi krije neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika, čak 1/4 od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj. To bogatstvo podzemnih krških oblika, kao jedinstvena prirodna atrakcija, razlog je zbog kojeg itekako vrijedi sići s autoputa Zagreb-Split i posjetiti Park neovisno o dobu godine. Javna ustanova „Pećinski park Grabovača“ upravlja špiljama Samograd, Medina i Amidžina špilja, koje su ujedno i geomorfološki spomenici prirode još od 1964. godine.

U neposrednoj blizini, nalaze se i špilje Velika Kozarica, Mala Kozarica, Tabakuša i jama Slipica. U širim granicama Parka dosad je istraženo 30-ak speleoloških objekata, no ima ih i puno više. Manje je poznata činjenica da se na području Parka nalazi špilja Budina ledenica s rijetkim sigama L oblika i jedini je jedini takav tip špilje u ovom dijelu Europe. U njoj je i vlastoručni potpis Dragutina Hirca (hrvatski učitelj, prirodoslovac, planinar, botaničar i putopisac, op. a.) star preko stotinu godina koji svjedoči njegovu oduševljenost jedinstvenom špiljinom ljepotom.

Izdvajamo i špilju Samograd koja se sastoji od četiri dvorane. U njezinoj četvrtoj dvorani posebno su dojmljivi, na potpuno prirodan način nastali, kipovi Marije i Josipa. Osim špilja, u Parku su zanimljive poučne staze o kršu, speleologiji i flori. Za ljetnih mjeseci možete se osvježiti na kupalištu uz rijeku Liku. Rubnim dijelovima Parka protječe rijeka Lika koja je po dužini svoga toka (78 km), druga po veličini ponornica u Europi.

Od staništa Pećinskog parka Grabovača četiri su tipa ugrožena i zaštićena na europskoj razini; travnjak uspravnog oviska i srednjeg trpuca, šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, šuma i šikara crnog graba s jesenskom šašikom te šuma bukve s velikom mrtvom koprivom. U raznolikosti flore ističe se šesnaest biljnih vrsta koje su zaštićene, a tri su ugrožene i zaštićene na nacionalnoj razini; grimizni kaćun (Orchis purpurea Huds), trozubi kaćun (Orchis tridentata Scop) i mali kaćun (Orchis morio L).

Od životinja koje stalno ili povremeno obitavaju na širem području Pećinskog parka Grabovača zaštićeno je 39 vrsta. Zanimljive su brojne zaštićene i ugrožene vrste šišmiša. U Parku žive i dvije hrvatske velike zvijeri, vuk i mrki medvjed. Park ima i ornitološku vrijednost, u njemu obitava šezdeset vrsta ptica, od kojih je pedeset i pet vrsta gnjezdarica. Tako je Park dom gnijezdeće kolonije bijele čiope (Tachymarptis melba) i jedna je od rijetkih gnijezdećih kolonija u nemediteranskoj Hrvatskoj.

Pećinski park Grabovača ima originalni suvenir – špiljski zrak. Njime se na originalan i kreativan način popularizira speleologija i speloturizam. „Špiljski zrak“ originalni je suvenir prikupljen u krškom podzemlju – špilji Samograd. Špilja Samograd sadrži čist zrak, bez alergena i uzročnika bolesti, bez ozona i s visokom koncentracijom negativnih iona (kao i većina špilja, op. a.). Proces prikupljanja zraka traje dosta dugo jer se svaka boca ručno puni. Kako se ne bi potrošio sav zrak iz špilje, godišnje se može proizvesti samo 200 boca čistog špiljskog zraka.

Eko kutak

Kako provjeriti pH vrijednost zemlje (tla) u vrtu

Kiselost tla ozbiljan je problem, ne samo za uzgoj biljaka (u kiseloj sredini dolazi do redukcije nitrata pa biljke teže iskorištavaju dušik) već i zbog štetnosti za zdravlje čovjeka. Je li zemlja alkalna ili kisela možete saznati sami u nekoliko minuta. U dvije tegle stavite po čašu zemlje čiju pH vrijednost utvrđujete, a potom u samo jednu teglu nalijte čašu octa. Ako dođe do reakcije i mješavina se počne pjeniti, zemljište je alkalno. Ako reakcija izostane, u drugu teglu nalijte malo vode i žličicu sode bikarbone. Dođe li do pojave mjehurića, znači da je zemlja kisela. Ako se ni u jednom slučaju ništa nije dogodilo, zemljište je pH balansirano.

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja