Jubilarno 25. Biblijsko bdjenje bit će održano gdje je počelo 2001. godine, u župi u kojoj se napose časti Marijino primanje radosne vijesti da će začeti i roditi Sina Božjega. Početke inicijative koja će kasnije doprijeti i do srca Crkve, i kako danas izgleda opisao je dekan i župnik preč. Norbert Ivan Koprivec.

Odakle ideja?

Ideja o neprekidnom čitanju Biblije rodila se među vjernicima laicima. Godinama se na redovnim susretima okupljala skupina laika. Čitali su Božju riječ, molili, pjevali i osjetili poticaj Duha Svetog da na početku novog tisućljeća ljudima skrenu pozornost na zapisanu Božju riječ. U tomu ih je podržao tadašnji župnik mons. Josip Frkin.

Smisao čitanja Svetog pisma u komadu

Smisao takvog čitanja je da Sveto pismo iz skrivenih polica dođe na najsvetije mjesto u kući, da bude blizu oku, a na taj način i blizu srcu i da čovjek počne živjeti prema Božjoj riječi.

Naravno, najprije je potrebno imati Bibliju u domu. Zato su proteklih godina uz bdjenje distribuirani mnogi primjerci Svetog pisma.

„Slavljenje Božje riječi je zapravo slavljenje Gospodina koje će nekoga dotaknuti, bilo da sluša bilo da čita Božju riječ“, istaknuo je župnik.

Koliko traje?

Čitanje počinje na Pepelnicu nakon večernje mise te traje dok cijela Biblija ne bude pročitana naglas. Prema četvrtstoljetnom iskustvu, već se zna da je za to potrebno oko pet dana. Čitači će odmarati jedino u vrijeme slavljenja jutarnjih i večernjih misa.

Čita se iz jedne Biblije u koju se, kada prođe pola sata, čitač koji je završio potpiše na mjestu od kojega je prepustio čitanje sljedećemu.

Biblija s potpisima župnika, vikara i đakona koji započinju čitanje / Foto: Dejana Posavec

Koliko ima čitača?

Čitači se izmjenjuju tijekom dana i noći svakih pola sata. Vjernici se rado odazivaju, kaže župnik Koprivec. S obzirom na duljinu dionica, otprilike ih je potrebno 200. Ako u čitanju sudjeluje obitelj ili zajednica u pola sata se može izmijeniti i više čitača.

Za organizaciju bdjenja zadužena je župna Biblijska zajednica. U crkvi su uvijek prisutni dežurni čitači, za slučaj da neki termin ostane prazan, da netko zaboravi ili iz nekog drugog razloga bude spriječen doći.

Treba li se posebno pripraviti?

Sudionicima se prije čitanja preporučuje ispovijed i molitva da bi mogli lijepo navijestiti Božju riječ. Tako se dio župljana na početku korizme priprema za proslavu vazmenih otajstava, ali i svi ostali vjernici uz slušanje Božje riječi imaju priliku za slavlje sakramenta pomirenja prije svakog euharistijskog slavlja.

To je za župu, kaže preč. Koprivec, velika duhovna obnova „po Božjoj riječi koja će se čitati častiti i odjekivati našim gradom“.

Živa je riječ Božja i djelotvorna – od župe do sveopće Crkve

Riječ Božja je putem Biblijskog bdjenja iz Velike Gorice „nastavila trčati i proslavljati se“ (usp. 2 Sol 3, 1) i u drugim župama diljem Hrvatske (Karlovac, Pula, Zagreb, Našice…), a prešla je i granice Domovine (Tomislavgrad, Livno…).

Neprekidno čitanje Svetoga pisma 2008. godine zaživjelo je u Rimu kada je čitanje započeo sveti otac Benedikt XVI. U materijalima Biskupske sinode o Božjoj riječi koja se tada održavala, opisano je hrvatsko iskustvo biblijskog bdjenja. Istaknut je i važan prijedlog: „Župa Navještenja Blažene Djevice Marije iz Velike Gorice predlaže uvođenje blagdana riječi Božje da bi se riječ Božja posebno istaknula u životu Crkve početkom 3. tisućljeća.“

Mons. Eterović: Biblijsko bdjenje je nepresušni izvor nadahnuća za naš osobni i zajednički

Tadašnji glavni tajnik Sinode bio je nadbiskup Nikola Eterović. „Odluka Svete Stolice i rimskog Pape polako dozrijeva“, pojasnio je, a svaki doprinos u tom pravcu, tako i ovaj iz Velike Gorice, „je vrlo važan“.

Odgovor na poticaj hrvatskih vjernika došao je u obliku apostolskog pisma pape Franje kojim je ustanovio Nedjelju Božje riječi, koju je Crkva prvi put proslavila 2020. godine.

„Samo Bog zna koliko je on utjecao na odluku pape Franje, ali sve to pokazuje kako svi mi kršćani moramo otkriti važnost Biblije u naše vrijeme“, rekao je mons. Eterović.

Župi Navještenja čestitao je u povodu jubilarnog bdjenja uz ohrabrenje da ga nastave „jer je nepresušni izvor nadahnuća za naš osobni i zajednički pa i nacionalni život“.

Važnost Biblije potrebno je otkriti na nacionalnom polju kao i „u Europi koja, nažalost, često zaboravlja svoje korijene i onda se ponaša dezorijentirano u ovom kompliciranom svijetu“, poručio je sadašnji nuncij u Njemačkoj.

Poruku je završio riječima sv. Jeronima: „Tko ne poznaje Bibliju, ne poznaje Isusa Krista.“

„Dakle treba poznavati Bibliju da bismo uvijek bolje i dublje upoznali Isusa Krista, s njime se sreli i živjeli onako kako nam on zapovijeda.“