Crkvena godina, za razliku od kalendarske, ne počinje fiksnim datumom, odnosno prvim danom siječnja, nego nedjeljom koja je najbliža blagdanu svetog Andrije (30. studenoga). Ta se nedjelja naziva prvim danom došašća.
Osnovni raspored crkvene godine određen je s dva velika kršćanska blagdana: Božićem i Uskrsom, dok se ostatak perioda naziva vrijeme kroz godinu, prenosi portal Župa svetog Ivana Pavla II., pape Jelkovac.
Crkvena godina, za razliku od kalendarske, ne počinje fiksnim datumom, odnosno prvim danom siječnja, nego nedjeljom koja je najbliža blagdanu svetog Andrije (30. studenoga). Ta se nedjelja naziva prvim danom došašća.
Osnovni raspored crkvene godine određen je s dva velika kršćanska blagdana – Božićem i Uskrsom, dok se ostatak perioda naziva vrijeme kroz godinu.
Pojedina razdoblja liturgijske godine, a posebice blagdani, podsjećaju nas na najvažnije događaje iz Isusova života. Liturgijska godina započinje uspomenom na Isusovo rođenje, a završava uspomenom na događaj kada je Isus po Duhu Svetome završio djelo spasenja. Središte liturgijske godine jest Uskrs, odnosno blagdan kada Crkva slavi spomen na Isusovu smrt i uskrsnuće.
Prvo razdoblje liturgijske godine, Božićni ciklus, počinje prvom nedjeljom došašća. Došašće vodi prema svetkovini Božića, koja se slavi osam dana, a završava blagdanom Marija Bogorodice, 1. siječnja.
U okviru božićnoga vremena, osim svetkovine Božića slave se još četiri važna blagdana: Sveta Obitelj, Sveta Bogorodica Marija, zatim Bogojavljenje ili Tri kralja, te Krštenje Gospodinovo,kao zadnji dan božićnoga ciklusa.
Uskrsni ciklus je vezan uz najveći kršćanski blagdan – Uskrs, a podijeljen je na dva razdoblja: korizmu i uskrsno vrijeme (koje završava blagdanom Duhova).
Dakle, uskrsni ciklus započinje Čistom srijedom ili Pepelnicom, odnosno prvim danom korizme, koja traje 40 dana. Uskrs se slavi prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Poslije Uskrsa slijedi razdoblje od 50 dana koje završava Duhovima, odnosno silaskom Duha Svetoga, kada Crkva slavi svoj rođendan.
Ostatak razdoblja u liturgijskoj godini spada u vrijeme kroz godinu koje sadrži 34 tjedna. To razdoblje nije datumski određeno, nego ovisi o datumu slavlja Krštenja Gospodinova (koje se slavi u nedjelju nakon Bogojavljenja), ali i o datumu kada se slavi Uskrs.
Osnovna liturgijska slavlja vremena kroz godinu su nedjelje, koje se nazivaju Prvom nedjeljom kroz godinu, Drugom nedjeljom kroz godinu itd. Crkvena godina završava svetkovinom Krista Kralja, a nova liturgijska godina započinje došašćem.