Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad najmanja je država svijeta te središte Katoličke crkve. Smještena je na vatikanskom brežuljku u zapadnom dijelu centra Rima.

Godine 326. poslije Krista je na mjestu groba svetoga Petra izgrađena Konstantinova bazilika sv. Petra. Temelji tadašnje bazilike koji su dokazani tijekom prve polovice 20. stoljeća nalaze se ispod današnje bazilike sv. Petra.

Nakon pokreta za ujedinjenje Italije 1861., dogodio se spor između vlade i papa te je status papinstva i njegove svjetovne vlasti postao upitan. Do 1929. godine područje Vatikana bilo je pod upravom tadašnjeg rimskog distrikta Borgo, a Garantnim zakonom uređene su posebne povlastice pape i Svete Stolice.

Tijekom tog razdoblja pape su odbijale napustiti Vatikan i priznati talijanskog kralja kao poglavara Rima. Posljednji vladar Papinske države papa Pio IX. ostao je poznat kao Vatikanski zarobljenik, unatoč tome što mu je vlada ponudila godišnju rentu, osobnu nepovredivost i sva suverena prava.

Vatikan danas posjećuju brojni turisti i hodočasnici. Bazilika sv. Petra i Sikstinska kapela smatraju se jednim od najvećih svjetskih dostignuća kulturne baštine, a uključuju umjetnike poput Botticellija, Berninija, Rafaela i Michelangela. Vatikan se od 1984. nalazi pod zaštitom UNESCO-a.

Trg sv. Petra / Foto: Wikimedia Commons

Jeruzalem

Jeruzalem u samom nazivu posjeduje vlastitu važnost. Na starohebrejskom Jeruzalem znači posjed dvostruka mira.

U zidinama utvrđenom dijelu jeruzalemskoga starog grada nalazi se nekoliko vjerski važnih znamenitosti, uključujući baziliku Svetoga groba, odnosno crkvu u kojoj se štuje Kalvarija i Isusov grob.

Crkva se nalazi na mjestu Golgote, brda Kristove Muke i raspeća te se tamo čuvaju Kamen pomazanja na kojemu je Isus bio pomazan prije pokopa, stijena na kojoj je Isus bio razapet te udubljenje u kojem je bio umetnut križ.

Jeruzalem se smatra jednim od najljepših gradova na svijetu, a Stari grad Jeruzalema upisan je 1981. godine na UNESCO-v popis svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Obred pranja nogu u crkvi Svetoga groba u Starom gradu Jeruzalema / Foto: Pixsell

Lourdes

Francuski grad Lourdes, u pokrajini Hautes-Pyrenees, u podnožju gorja Pireneja poznat je po ukazanjima Blažene Djevice Marije, odnosno po najvećem marijanskom svetištu u svijetu.

Svetište Lourdes utemeljeno je na ukazanjima Djevice Marije 14-godišnjoj Bernardette Soubirous. Bernardette je 1858. tvrdila da joj se Gospa ukazuje u u spilji Massabielle, a najznačajnije je bilo ukazanje u kojem se pojavila Gospa i rekla “Ja sam Bezgrešno Začeće”.

Taj događaj bio je presudan za priznavanje autentičnosti njenih vizija, jer je samo četiri godine ranije papa Pio IX. bulom “Ineffabilis Deus” proglasio dogmu o Marijinom Bezgrešnom začeću. Rijetki su znali da se u Rimu uopće raspravlja o pitanju Marijinog bezgrešnog začeća te je crkvenim istražiteljima bilo jasno da neuka i siromašna djevojka nije izmislila da joj se Gospa ukazuje.

Papa Pio IX. je 1862. dopustio štovanje Blažene Djevice Marije Lurdske, a Bernardette Soubirous proglašena je blaženom 1927. i svetom 1933.

Veliko “nacionalno’” francusko svetište inaugurirano je 1873. godine, a sagrađene su i bazilika te velika crkva sv. Pija X. Danas u Lourdes dolazi veliki broj hodočasnika i posjetitelja iz svih zemalja svijeta. Smatra se da ga je od 1860. godine posjetilo oko 200 milijuna hodočasnika, a Crkva je priznala 68 čudesnih ozdravljenja koja su se dogodila pod zaštitom svetišta.

Bazilika u Lourdesu / Foto: Roland Darré – Wikimedia Commons

Fátima

Fátima je gradić u Portugalu koji, uz Lourdes, spada među najznačajnija marijanska svetišta rimokatoličke Crkve u svijetu te je najvažnije hodočasničko središte Gospe Fatimske u Portugalu. Svetište se sastoji od niza vjerskih objekata u Cova da Iria, u župi Fátima općine Ourém.

Osim bazilike Gospe od Ružarija, ovdje se nalazi i kapela Lausperene, veliki hrast u blizini ukazanja, spomenik Presvetog Srca Isusova i Kapela ukazanja gdje su Lucia dos Santos, Jacinta Marto i Francisco Marto prvi put vidjeli Blaženu Djevicu Mariju.

Crkva je službeno priznala ukazanja Blažene Djevice Marije u Fátimi iz 1917., a godišnje se u svetištu okupi oko četiri milijuna hodočasnika. S obzirom da je bazilika Gospe od Ružarija bila premala za veće skupine hodočasnika, 1953. je preko puta glavnoga svetišta izgrađena mnogo veća bazilika Presvetog Trojstva.

Svetište Gospe Fatimske / Foto: Pixabay

Padova

Padova je grad na sjeveru Italije koji je postao hodočasničko mjesto zahvaljujući štovanju sv. Antuna Padovanskoga, čija se bazilika nalazi u centru grada.

Bazilika sv. Antuna najpoznatija je građevina Padove i jedna od najraskošnijih kršćanskih crkava na svijetu, a godišnje je posjeti više od pet milijuna hodočasnika.

Gradnja bazilike započela je 1232. godine kako bi se u nju mogli smjestiti ostaci sv. Antuna koji je umro 13. lipnja 1231.  Sv. Antun Padovanski zaštitnik je Portugala i Lisabona u kojem je rođen. Međutim, na vlastitu želju, pokopan je u Padovi.

Bazilika je trobrodna i ima sedam bizantskih kupola, a iako je gradnja započela 1232., kroz stoljeća se nadograđivala. Oltar bazilike napravio je Donatello sredinom 15. stoljeća, i ukrašen je kipovima i reljefima koji prikazuju čuda sv. Antuna, od čega je najpoznatiji reljef Kristova utjelovljenja. Fresku “Raspeće” iz 14. stoljeća izradio je Altichiero da Zevio i smještena je na oltarnom zidu.

U Padovi se nalazi i kapucinski samostan s crkvom i svetištem sv. Leopolda Bogdana Mandića. Sveti Leopold hrvatski je svetac i ekumenist, rođen u Herceg Novom 1866. godine. Zadnjih četrdeset godina proveo je u kapucinskom samostanu u Padovi, ispovijedajući vjernike satima.

Svetištem sv. Leopolda dominira crkva građena od 1945. do 1948. U dubokom prezbiteriju nalazi se veliki križ, a lijevo od prezbiterija nalazi se veliki kip Bezgrješne pred kojim je sv. Leopold svakodnevno molio i slavio mise. U predsoblju se nalazi drveni kip sv. Leopolda i do njega ulaz u malu ispovjedaonicu u kojoj je sv. Leopold ispovijedao punih četrdeset godina, a koju je papa Ivan Pavao II nazvao “salončićem ljubaznosti”.

Bazilika svetog Antuna u Padovi / Foto: Pixabay