Međutim, to nije slučaj. Bolnica je dobila ime po samo jednom čovjeku: Agostinu Gemelliju, bivšem ateistu i vojnom liječniku čije je dramatično obraćenje i cjeloživotna potraga za istinom ostavilo trajan trag u katoličkom obrazovanju, znanosti i zdravstvu.
Otac mu je bio mason, a obitelj je u potpunosti odbacila religiju
Rođen kao Edoardo Gemelli u Milanu 1878., odrastao je u strogo svjetovnom okruženju. Otac mu je bio mason, a obitelj je u potpunosti odbacila religiju. Dok je studirao medicinu na Sveučilištu u Paviji, upoznao je katolika Ludovica Necchija koji je na njega značajno utjecao i to ne propovijedanjem, već dubokoumnim filozofskim razgovorom i dijalogom o znanosti što je dovelo do toga da se Edoardova uvjerenja počnu mijenjati.
Agostino Gemelli / Foto: Wikipedia
Eduardovo obraćenje dogodilo se tijekom Prvog svjetskog rata, dok je služio kao vojni liječnik. U bolnici u Milanu, umirući vojnik, unakažen gubom, pogledao ga je i rekao: „Da je moja majka ovdje, poljubila bi me… možeš li ti to učiniti?” Duboko dirnut ovom molbom, Edoardo je poljubio čovjeka u obraz. Ova jednostavna, ali značajna gesta izazvala je njegovo duhovno buđenje.
Ova jednostavna, ali značajna gesta izazvala je njegovo duhovno buđenje
Na Veliki četvrtak 1903. Edoardo se prvi put pričestio i odlučio postati franjevac. Unatoč žestokom protivljenju njegove obitelji, koja ga je čak pokušala i oteti kako bi ga spriječila u namjeri da se okrene vjeri, pridružio se franjevačkom redu i uzeo ime Agostino. Zaređen je 1908. godine.
Okretanje vjeri nije značilo da će okrenuti leđa znanosti. Naprotiv, fra Gemelli je postao pionir eksperimentalne psihologije u Italiji. Pokrenuo je izdavanje filozofskog časopisa Rivista di Filosofia Neo-Scolastica i zalagao se za pomirenje vjere i znanosti. Godine 1921., uz potporu pape Benedikta XV., utemeljio je Katoličko sveučilište Presvetog Srca Isusova u Rimu, s ciljem formiranja laičkih katoličkih intelektualaca. Godine 1964. medicinski fakultet ovog sveučilišta bio je začetak onoga što će kasnije postati jedna od najpoznatijih talijanskih bolnica: Sveučilišna poliklinika Agostino Gemelli.
Bolnica Gemelli stekla je međunarodno priznanje nakon pokušaja atentata na papu Ivana Pavla II.
Bolnica Gemelli stekla je međunarodno priznanje nakon pokušaja atentata na papu Ivana Pavla II. koji je tamo dovezen s četiri prostrijelne rane i koji je, tijekom svog pontifikata u nekoliko navrata, u toj bolnici proveo preko 150 dana. Od milja joj je dao nadimak „Vatikan III”, aludirajući na njegove druge dvije rezidencije u Vatikanu i Castel Gandolfu.
Danas je u bolnici Gemelli, apartman od 200 četvornih metara na 10. katu trajno rezerviran za papinsku uporabu. Ova bolnica nije samo najveća u Rimu, već je i jedan od najbolje rangiranih medicinskih centara u Italiji poznat po svojoj izvrsnosti u istraživanju i obrazovanju.
Duhovno putovanje Agostina Gemellija od skeptika do religioznog učenjaka, svjedočanstvo je snage koja nastaje kada se udruže suosjećanje i intelekt. Njegovo se nasljeđe očituje i dandanas i to u svakom obučenom učeniku, svakom ozdravljenom pacijentu i u tihom dostojanstvu s kojim Crkva nastavlja služiti bolesnima.