Budi dio naše mreže

Gregorijansko pjevanje i dalje glasi kao službena molitva Crkve, a u praksi se često u liturgiji pjevaju duhovne pjesme koje nisu prošle kroz kriterije crkvene glazbe da bi uistinu i postale liturgijske. Biranje duhovne glazbe „koja nam se sviđa“ nije dovoljno, nego treba poznavati kriterije i smisao pjevanja u slavljima Crkve.

/ mbl

Što je gregorijansko pjevanje?

Ono je jednoglasno pjevanje Katoličke Crkve zapadnog obreda bez pratnje instrumenata.

Kršćanstvo je od početka shvaćalo da Božja riječ nije samo informacija koja se čuje, nego prvenstveno događaj koji traži glas.

Od 7. do 9. stoljeća razvilo se ono što se danas naziva gregorijansko pjevanje, ono je službena molitva Crkve te mu tako treba pristupati.

Dokumenti Crkve nazivaju gregorijansko pjevanje i svetom glazbom upravo zato što se bavi Božjom riječju, nije tek ukras ili zvučna kulisa u liturgiji, nego je molitva Crkve.

U procesu razvijanja takvog pjevanja nastaje repertoar koji posebice koriste redovnici, ali i cijela Crkva.

Dinamiku u gregorijanskom pjevanju regulira sam tekst, ono je slobodnog ritma. Riječ je ona koja u gregorijanskom pjevanju vodi melodiju. Važan je i prostor za tišinu i šutnju u samom pjevanju.

Papinski zbor na koncertu u Sikstinskoj kapeli/ Foto: Vatican Media

Liturgijsko pjevanje danas

Iako je gregorijansko pjevanje u Crkvi doživljeno kao sveto, danas se u realnoj svakodnevnoj pastoralnoj situaciji često doživljava kao nešto teško i strano.

Vrijeme korizme i pripadajući korizmeni napjevi još jedna su prigoda da gregorijansko pjevanje ne ostane samo imaginarna ideja, nego da postane živa liturgijska praksa.

Gregorijansko pjevanje pripada liturgijskom činu i nikada ne ističe izvođača, nego se svi glasovi spajaju u jednu melodiju. Ne traži pljesak na kraju, nego ostavlja mir da bi u čovjeku odjeknulo ono što je čuo.

Gregorijanski napjevi podsjećaju nas da liturgija nije proizvodnja dojma, nego povratak Istini.

liturgijska glazba/ Foto: Canva

Kako glazba postaje liturgijska?

Danas se u liturgiji koriste i duhovne pjesme koje nisu prošle kroz kriterije crkvene glazbe da bi onda uistinu i postale liturgijskom glazbom. Pri izboru pjesama važno je imati na umu da zbor koji u liturgiji pjeva nije ansambl koji nastupa, nego Crkva koja moli.

Četiri kriterija koja trebaju biti zadovoljena da bi neka pjesma postala liturgijska glazba su:

  1. primat riječi koja treba biti biblijska ili liturgijska
  2. asketska mjera koja podrazumijeva da je „manje i kvalitetno“ bolje nego „više i manje kvalitetno“
  3. akustična poniznost koja traži mirnoću i jasnoću u izražaju
  4. duhovna istinitost koja je u službi obreda, a ne onoga što se „voli pjevati“

pjesmarica/ Foto: Canva

„Kad pjevamo gregorijansko pjevanje, ne pjevamo da bismo ispunili prostor i vrijeme, nego pjevamo da bismo otvorili prostor Bogu, a vrijeme vječnosti“, istaknuo je don Ivan Urlić, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije i magistar orgulja na koncu predavanja na temu „Gregorijansko pjevanje – sveto nadahnuće i izazov današnjice” koje je održao na Susretu zborovođa crkvenih zborova Dubrovačke biskupije u subotu 28. veljače.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja