Učestalost današnjih nadnaravnih fenomena pred Crkvu postavlja niz pitanja, kao i izazova u razlučivanju pravilne pobožnosti. Pokazatelj učestalosti nadnaravnih zbivanja u Crkvi jest i činjenica da je prošle godine unutar Papinske međunarodne marijanske akademije osnovana posebna komisija koja se bavi isključivo marijanskim ukazanjima. Najveći broj navodnih marijanskih ukazanja u posljednje vrijeme zabilježen je na područjima Južne Amerike i Afrike.
Upravo o učestalosti današnjih nadnaravnih fenomena, motivima hodočašćenja i pravilnim pobožnostima govorili su u emisiji “Argumenti” Hrvatskoga katoličkog radija u četvrtak, 3. listopada, vlč. izv. prof. dr. Daniel Patafta s Katedre crkvene povijesti Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, glavni urednik Radio Marije Hrvatska o. Stjepan Fridl i hodočasnica Snježana Gregurović iz Velike Gorice.
Kada govorimo o nadnaravnim fenomenima, osobito u zemljama koje su u razvoju, potrebno je temeljito ispitati o čemu se točno radi. Toliko fenomena ne pronalazimo u Europi, iako ne smijemo zanemariti specifičnost sekularističkog mentaliteta Zapada. U ugroženijim zemljama, ipak, primjećujemo niz društvenih, ekonomskih i drugih strahova koji mogu utjecati na pojavu nadnaravnih fenomena, neutemeljenih ukazanja, euharistijskih čuda i drugo, istaknuo je vlč. Patafta.
Crkva mora ocijeniti autentičnost
„Nakon što je donesena odredba o Međugorju, u kojoj izražena pastoralna nota, Dikasterij je donio odluku za još tri svetišta – od kojih su dva dobila nihil obstat.“ Crkva se mora izjasniti o učincima, o plodovima takvih mjesta. Autentičnost nadnaravnih situacija ogleda se u tome dolaze li od Duha ili vodi u krivo vjerovanje i krivu praksu, pojasnio je profesor.
Plodovi hodočašća kod svakog su drugačiji, ali uvijek su povezani s mirom i sigurnošću da će sve biti dobro.
Pojam duhovnog nasilja
„Postoji pojam duhovnog nasilja povezano s krivim pobožnostima i duhovnostima, talijanska biskupska konferencija donosi uredbe o iskrivljenim pobožnostima. U Hrvatskoj je to još u povojima, ali postoji“, jer i sam se kao svećenik, kako kaže, „sve više susreće s iskustvima štete takvog nasilja u ispovjedaonici“, približio je vlč. Patafta.
Ako se pravo vjeruje, pravo će se i djelovati.
Učiteljstvo i teologija uvijek polaze od tradicije i Svetog pisma. Izričaj teologije u različitim vremenima je drugačiji, istaknuo je, ali istine su uvijek iste, samo mogu biti prerečene.
Hodočasnica Snježana Gregurić ističe kako se plodovi razlikuju od osobe do osobe, ali da ipak postoje nepromjenjivi pokazatelji autentičnosti.
„Kod svakog su drugačiji, ali uvijek su povezani s mirom i sigurnošću da će sve biti dobro. Ponekad je potrebno dulje čekati, ali u svakom slučaju važan je naš stav djeteta. Mi se moramo postaviti kao djeca koja imaju povjerenja u svoju Majku. Majka izabire ono što je najbolje za dijete, iako se ono nekad ne poklapa s našim očekivanja“, objasnila je hodočasnica.
Fenomen kao okosnica vjere
„Ljudi vole fenomene, ne samo unutar Crkve. Nužni rast u vjeri – razlog nadnaravno ili prostor duhovne oaze. Nužna je trajna edukacija vjernika. Jako je malo fenomena Crkva zapravo priznala kao autentične. Ako se od toga živi, vrlo lako će se i zastraniti. Naša vjera je vjera svakodnevice. Trčanje za nadnaravnim nas može preusmjeriti s puta svakodnevice. To ne smije biti okosnica vjere“, primijetio je profesor.
Motivi hodočašća – hod u duhovnu oazu ili spektakl?
I Marija je bila hodočasnica, zajedno s Josipom. Prešla je dalek put zbog Isusa, noseći ga pod srcem.
„Kad sam bila mlađa motivi su bili osobne prirode, zahvala ili osobna molitva. Zadnjih godina molim za druge, posebno za one koji se preporučuju u molitvi. Postajem svjesna zajedništva i jedinstva Crkve, kao jednog tijela. Hodočašća su posebni trenutci koji osim duhovnog iskustva imaju i socijalnu ulogu“, prepričala je hodočasnica.
Kristološka usmjerenost – K Isusu po Mariji
Marija je posebno čašćena u našem narodu, osobito kad govorimo o slavlju Velike Gospe. Vjernici je nastoje nasljedovati, svjesni svojih križeva i Marijine uloge pomoćnice i zaštitnice koju joj je Bog podario. No, nikakav nadnaravni fenomen ne nadjačava Isusa Krista jer u Crkvi sve mora biti kristološki usmjereno.
„Krist je uvijek glavni cilj kojem idemo, pomoću Marije. I Marija je bila hodočasnica, zajedno s Josipom. Prešla je dalek put zbog Isusa, noseći ga pod srcem“, istaknuo je gl. urednik. „Sazrjela je u vjeri pod križem, kad je šutjela“, istaknuo je o. Fridl prepoznavši nepogrješiv uzor vjere u Nebeskoj Majci.
Urednica emisije je Dalija Mock, a cijelu emisiju možete pogledati na Youtube kanalu HKM-a: