Budi dio naše mreže

U Svetom samostanu u Asizu u srijedu 10. rujna je predstavljena knjiga pape Franje „Moj sveti Franjo“, nastala u razgovoru s kardinalom Marcellom Semerarom u posljednjim mjesecima 2024. godine. Tjedan dana nakon što su nacrti knjige bili gotovi, papa Franjo je preminuo.

/ mbl

Izdanje „Moj sveti Franjo“ gotovo nam omogućava da ponovno čujemo glas pape Franje, rekao je Lav XIV. u pismu koje je uključeno u knjigu. „Zahvaljujemo Gospodinu na svemu što nam je dao preko njega.“

Tekst od 160 stranica uključuje predgovor državnog tajnika, kardinala Pietra Parolina, koji prati duboku vezu između pape Franje i asiškog sveca po kojem je dobio ime, piše Vatican News.

Kardinal Semeraro, prefekt Dikasterija za kauze svetaca, bio je prisutan na predstavljanju novog djela.

Asiz – pogled na baziliku i samostan sv. Franje / Foto: Pixabay

Papa  Lav XIV.: Od izbora imena do njegove misije

U pismu od 22. svibnja, na blagdan svete Rite, Papa zahvaljuje kardinalu Semeraru na ovoj publikaciji i naglašava kako papa Franjo nije samo preuzeo ime asiškog sveca, „već se i nastojao poistovjetiti s njim, čineći ga uzorom svog novog poslanja“.

U tekstu, napisanom mjesec dana nakon smrti svog prethodnika, Lav XIV. naglašava da učinak njegove smrti još nije nestao iz naših duša. Naveo je odgovor argentinskog Pape na pitanje boji li se smrti:

Kad ostariš, shvatiš da kraj nije daleko, a tada postaje i milost moći se pripremiti za smrt, moći ponovno pročitati svoju prošlost, zahvaljujući Gospodinu za sve što nam je dao.

papa Franjo u Asizu 2021./ Foto: Vatican Media

Kardinal Parolin: Tragovi svetog Franje u Bergogliovom životu

„Kada se netko veže za sveca, to je zato što ga otkriva kao prijatelja i izvor inspiracije“ da „živi Evanđelje s radošću“, i „to se dogodilo papi Franji“ s asiškim siromahom, piše Parolin u predgovoru.

Istaknuo je da se utjecaj svetog Franje na Jorgea Maria Bergoglia može se vidjeti u njegovom ponašanju, u njegovim preferiranim izborima, u njegovim naklonostima i željama, čak i u susretima i događajima koje je doživio.

U knjizi su zapisana sjećanja pape Franje na različite trenutke i životna iskustava iz kojih se da iščitati kako se „gotovo čini da uživa u blagoslovljenim tragovima koje je primjer svetog Franje ostavio u njegovoj duši, pomažući mu da bude malo poput njega, tako zahvalan Gospodinu i željan otkriti njegovu prisutnost u siromašnima, voljeti ga u onima koji pate i sami su“.

Kardinal Parolin nazvao je ovo „svjedočanstvo“ prikupljeno u posljednjim mjesecima Franjina života „njegovom svojevrsnom duhovnom oporukom, sastavljenom od živih sjećanja i zahvalnosti.

Papin „blistav i spokojan pogled“ u posljednjim danima njegova života također se čini „usklađenim“ s radošću i zahvalnošću Bogu koju je asiški svetac izrazio pri kraju svog života.

papa Franjo u Asizu 2020./ Foto: Vatican Media

Kardinal Semeraro: Sveti Franjo, ključ za tumačenje pontifikata

Tijekom konferencije za novinare u Asizu, kardinal Semeraro ponovio je da je „papa Franjo trudio suobličiti liku asiškog sveca“, a to se odrazilo i u stilu kojim je vodio svoj pontifikat i u načinu na koji je pristupao situacijama.

„Svetost svetog Franje može biti ključ za tumačenje Petrove službe Jorgea Maria Bergoglia.“

Kardinal je kao primjer naveo enciklike koje je napisao Papa, Laudato Si’ i Fratelli Tutti koje su tematski bliske nauku sv. Franje.

Njihove zajedničke teme su dijalog s islamom i drugim religijama te briga za stvorenje.

Kardinal Semeraro je također spomenuo inzistiranje pape Franje na promatranju svijeta s periferije, polazeći od odbačenih, te na promicanju Crkva koja izlazi na periferije jer to vodi razumijevanju stvarnosti iz druge perspektive.

Papa Franjo je svojim djelovanjem učinio lik Franje Asiškog vidljivim, a njegovo djelovanje kao smjernicu za Crkvu danas.

Papa Franjo potpisuje encikliku Fratelli tutti u Asizu 2020. / Foto: Vatican Media

Zalaganje za mir i priprema za smrt

Voditelj Dikasterija također je naglasio Bergoglijevu predanost miru, koju je Lav XIV. nastavio s istim osjećajem.

Obojica su isticali da nas ova situacija poraza ne smije obeshrabriti da govorimo o miru.

Obojica su koristili sliku sjemena; kada govorimo o miru, sijemo sjeme koje mora ući u srce čovjeka s povjerenjem da će proklijati, naglasio je kardinal.

Konačno, odgovarajući na pitanje postoji li element teksta koji mu je posebno blizak srcu, kardinal je izjavio da ga još uvijek dotiče činjenica da knjiga govori o starenju i pripremi za smrt.

U knjizi je također govorio o ovome: spremnosti otići i ponovno se povezati kako bi živio u miru.

Dodao je da 2024. godine, kada je napisao knjigu, nije mogao zamisliti da će sljedeće godine, tjedan dana nakon što je saznao da su nacrti spremni, Franjo umrijeti.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja