Budi dio naše mreže

Na svetkovinu Navještenja Gospodinova, u petak, 25. ožujka, tijekom obreda pokore koji će predvoditi u 17 sati u bazilici svetoga Petra, papa Franjo će posvetiti Rusiju i Ukrajinu Bezgrješnom Srcu Marijinu. Taj će čin, istoga dana u Fatimi, kao Papin izaslanik učiniti kardinal Konrad Krajewski, papinski milostinjar.

/ vbb

Hrvatska radiotelevizija (HRT) će na svetkovinu Navještenja Gospodinova, u petak 25. ožujka prenositi pokorničko bogoslužje s činom posvete čovječanstva, napose Rusije i Ukrajine, Bezgrješnomu Srcu Marijinu, koje će predvoditi papa Franjo u vatikanskoj bazilici svetoga Petra. Prijenos će se moći pratiti na Četvrtom programu (HRT-HTV4) od 17 sati. Komentator i prevoditelj prijenosa bit će generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije vlč. doc. dr. Krunoslav Novak.

Papa Franjo odlučio ponovo izvršiti čin posvete u zajedništvu sa sveopćom Crkvom. Stoga je sve pozvao da mu se na Blagovijest, 25. ožujka pridruže u molitvi za mir i prestanak rata u Ukrajini.

Tekst molitve čina posvete čovječanstva, napose Rusije i Ukrajine, Bezgrješnomu Srcu Marijinu koji će papa Franjo u zajedništvu s čitavom Crkvom izmoliti na svetkovinu Navještenja Gospodinova, u petak 25. ožujka 2022., objavljen je na stranicama Tiskovnog ureda Svete Stolice.

Marijo, Majko Božja i Majko naša, u ovome se času nevolje utječemo tebi. Ti si Majka, voliš nas i poznaješ: ništa ti nije skriveno što nosimo u srcu. Majko milosrđa, toliko smo puta iskusili tvoju brižljivu nježnost, tvoju prisutnost koja donosi nanovo mir, jer nas uvijek vodiš k Isusu, Knezu mira.

Međutim, mi smo izgubili put mira. Zaboravili smo opomenu tragedija iz prošloga stoljeća, žrtvu milijuna poginulih u svjetskim ratovima. Zanemarili smo napore Zajednice država i izdajemo snove mira naroda i nade mladih. Razboljeli smo se pohlepom, zatvorili smo se u nacionalističke interese, uvenuli smo u ravnodušnosti i onesposobili se egoizmom. Htjeli smo radije zanemariti Boga, živjeti s našim lažima, njegovati agresivnost, zatrti živote i gomilati oružje, zaboravljajući da smo čuvari svoga bližnjeg te istog zajedničkog doma. Ratom smo razorili perivoj Zemlje, grijehom smo povrijedili srce našeg Oca koji nas želi kao braću i sestre. Postali smo ravnodušni prema svima i svemu, osim prema nama samima. I sa sramom govorimo: oprosti nam, Gospodine!

U bijedi grijeha, u našim naporima i u našoj krhkosti, u otajstvu bezakonja zla i rata ti nas, Majko sveta, podsjećaš da nas Bog ne ostavlja, nego nas nastavlja gledati s ljubavlju, željan oprostiti nam i podignuti nas. On je taj koji nam je darovao tebe i položio je u tvoje bezgrješno Srce utočište za Crkvu i čovječanstvo. Po božanskoj si dobroti s nama te nas i u naizgled bezizlaznim situacijama povijesti nježno vodiš.

Utječemo se dakle tebi, kucamo na vrata tvoga Srca mi, tvoja draga djeca, koju se ne umaraš posjećivati u svako doba i pozivati na obraćenje. U ovome tamnome času dođi nam pomoći i utješiti nas. Ponovi svakome od nas: „Nisam li možda prisutna ovdje ja, koja sam tvoja Majka?“ Ti znadeš kako razvezati vezove našega srca i čvorove našega vremena. Darujemo ti naše povjerenje. Sigurni smo da ti, osobito u trenutku kušnje, ne odbijaš naše molitve i dolaziš nam u pomoć.

Tako si učinila u Kani Galilejskoj, kada si požurila trenutak Isusovog posredovanja te si uvela u svijet njegovo prvo znamenje. Kada je slavlju prijetio kraj, u žalosti si mu kazala: „Vina nemaju“ (Iv 2,3). Majko, ponovi to Bogu opet, jer danas smo iscrpili vino nade, iščezla je radost, razvodnilo se je bratstvo. Izgubili smo čovječnost, rasuli smo mir. Postali smo sposobni za svako nasilje i razaranje. Žurno nam treba tvoj majčinski zahvat.

Primi stoga, o Majko, ovu našu prošnju.
Ti, Zvijezdo mora, ne dopusti da potonimo u ratnoj oluji.
Ti, Škrinjo novoga saveza, nadahni planove i putove pomirenja.
Ti, „Zemljo Nebeska“, ponovno donesi Božju slogu u svijet.
Iskorijeni mržnju, smiri osvetu, nauči nas oprostu.
Oslobodi nas od rata, sačuvaj svijet od nuklearne prijetnje.
Kraljice Krunice, probudi u nama potrebu za molitvom i ljubavlju.
Kraljice ljudske obitelji, pokaži narodima put bratstva.
Kraljice mira, isprosi svijetu mir.

Tvoj plač, Majko, neka pokrene naša otvrdnula srca. Suze koje si za nas prolila neka učine da procvjeta ova dolina koju je naša mržnja isušila. I dok zveckanje oružja ne šuti, tvoja molitva neka nas raspoloži za mir. Tvoje majčinske ruke neka zagrle one koji pate i koji bježe pod naletom bombi. Tvoj majčinski zagrljaj neka utješi one koji su primorani napustiti svoje kuće i svoju Domovinu. Tvoje ožalošćeno Srce neka nas potakne na suosjećanje te nas odvaži da otvorimo vrata i da se pobrinemo za ranjene i odbačene ljude.

Sveta Majko Božja, dok si pod križem stajala Isus ti je, gledajući učenika pored tebe, rekao: „Evo ti sina“ (Iv 19,26): tako ti je povjerio svakoga od nas. Zatim učeniku, svakome od nas, reče: „Evo ti majke“ (r. 27). Majko, želimo te sada primiti u naš život i u našu povijest. U ovome času čovječanstvo, iscrpljeno i uznemireno, stoji s tobom pod križem. Ima potrebu povjeriti se tebi, po tebi Kristu se posvetiti. Ukrajinski i ruski narod koji te časte s ljubavlju, utječu se tebi, dok tvoje srce kuca za njih i za sve narode pogođene ratom, glađu, nepravdom i bijedom.

Mi zato, Majko Božja i naša, svečano povjeravamo i posvećujemo tvom bezgrješnom Srcu nas same, Crkvu i svekoliko čovječanstvo, a na poseban način Rusiju i Ukrajinu. Primi ovaj naš čin kojeg izvršavamo s povjerenjem i ljubavlju, učini da prestane rat, providi svijetu mir. Ono „da“ koje je niknulo iz tvoga Srca otvorilo je vrata povijesti Knezu mira; vjerujemo da će iznova, posredstvom tvojega Srca, doći mir. Tebi dakle posvećujemo budućnost cijele ljudske obitelji, potrebe i očekivanja naroda, tjeskobe i nade svijeta.

Neka se po tebi na Zemlju izlije božansko Milosrđe i neka slatki otkucaj mira ponovno odjekuje našim danima. Ženo onoga „da“, nad koju je sišao Duh Sveti, donesi među nas Božji sklad. Napoji naše usahnulo srce, ti koja si „živo vrelo nade“. Vezla si Isusu tkivo čovještva, učini i nas tkalcima zajedništva. Hodila si našim putevima, vodi nas stazama mira. Amen.

Gospa je, ukazavši se 13. srpnja 1917. godine u Fatimi, zatražila posvetu Rusije njezinom Bezgrješnom Srcu, rekavši da će, ako taj zahtjev ne bude prihvaćen, Rusija širiti svijetom svoje pogrješke, promičući ratove i progone Crkve. Dobri će – dodala je – biti stavljeni na muke, Sveti će Otac mnogo trpjeti, razni će narodi biti uništeni.

Nakon fatimskih ukazanja više je puta izvršen čin posvete Bezgrješnomu Srcu Marijinu: Pio XII: je 31. listopada 1942. godine posvetio cijeli svijet, a 7. srpnja 1952. posvetio je narode Rusije Bezgrješnom Srcu Marijinu u apostolskom pismu Sacro vergente anno: „Kao što smo prije nekoliko godina cijeli svijet posvetili Bezgrješnom Srcu Djevice Majke Božje, tako sada, na najposebniji način, posvećujemo sve narode Rusije istom Bezgrješnom Srcu“.

Pavao VI. je 21. studenog 1964. godine obnovio posvetu Rusije Bezgrješnom Srcu, u prisutnosti otaca Drugoga vatikanskog sabora. Papa Ivan Pavao II. je sastavio molitvu za ono što je nazvao „Činom pouzdanja“ koji se slavio u bazilici Svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) 7. lipnja 1981. godine, na svetkovinu Duhova.

Zatim, kako bi potpunije odgovorio na zahtjeve Gospe, želio je tijekom Svete godine otkupljenja jasno očitovati čin pouzdanja od 7. lipnja 1981., ponovljen u Fatimi 13. svibnja 1982. godine. U spomen na Fiat koji je Marija izrekla u trenutku Navještenja, Ivan Pavao II. je 25. ožjuka 1984., na Trgu svetoga Petra, Bezgrješnom Srcu Marijinu posvetio sve narode.

U lipnju 2000. godine Sveta Stolica je otkrila treći dio fatimske tajne, a tadašnji nadbiskup Tarcisio Bertone, tajnik Zbora za nauk vjere, istaknuo je da je sestra Lucija u jednom pismu iz 1989. godine osobno potvrdila da takav svečani i opći čin posvete odgovara onomu što je željela Gospa. Da, učinjeno je tako kako je Naša Gospa tražila, 25. ožujka 1984. godine – potvrdila je sestra Lucija.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja