Nakon odluke zagrebačkog Odbora za imenovanje ulica o preimenovanju četiriju ulica, ponovno se otvorilo pitanje odnosa prema nacionalnoj povijesti. Posebno se ističe slučaj Filipa Lukasa – svećenika i dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske, kojega je komunistički režim 1945. osudio na smrt, što je 2017. pravomoćno poništeno.
Matica hrvatska uputila je otvoreno pismo zastupnicama i zastupnicima Gradske skupštine Grada Zagreba uoči glasovanja o prijedlogu preimenovanja četiriju zagrebačkih ulica: Vladimira Arka, Antuna Bonifačića, Filipa Lukasa i Ivana Šarića.
Matica hrvatska smatra da je riječ o pitanju šire društvene i povijesne važnosti, koje nadilazi lokalne dnevno-političke prijepore i zahtijeva odgovornost utemeljenu na općim nacionalnim vrijednostima i povijesnoj istini, tim više što je ovdje riječ o Filipu Lukasu, predsjedniku središnje nacionalne kulturne ustanove – Matice hrvatske.
U svom pismu, među ostalim, navode sljedeće:
- Filip Lukas nije bio član ustaške organizacije niti dužnosnik NDH
Filip Lukas (1871–1958), najdugovječniji predsjednik Matice hrvatske (1928–1945), ugledni geograf, znanstvenik i kulturni djelatnik, nikada nije bio član ustaške organizacije. Nije obnašao funkcije u sustavu vlasti NDH ni u političkom okviru tadašnjeg režima i nije politički surađivao s ustaškim vlastima niti sudjelovao u provedbi njihove ideologije ili politike.
Dostupna dokumentacija i relevantna istraživanja jasno potvrđuju da je Lukasovo djelovanje bilo isključivo znanstveno, prosvjetiteljsko i kulturno.
- Neutemeljene optužbe vezane za zbornik Naša domovina
Jedan od navoda koji se koristi kao argument za preimenovanje ulice jest da je Filip Lukas uređivao enciklopedijski priručnik Naša domovina, u kojem se navodno „prikazuju uspjesi ustaštva“. Ova je tvrdnja činjenično neutemeljena.
Riječ je o zborniku radova, a ne o ideološkoj ili političkoj publikaciji. Zbornik obuhvaća geografske, demografske i povijesne prikaze hrvatskih zemalja i u svom sadržaju ne promiče ustašku ideologiju. Jedini formalni element koji se može povezati s režimom NDH jest slika Ante Pavelića na početku izdanja – što je tada bio uobičajen protokol, kao što su se u sličnim izdanjima prije ili poslije objavljivale slike trenutačnih vladara. Osim toga, u toj su knjizi surađivali brojni kulturni radnici, a među njih šezdesetak svoje ulice u Zagrebu imaju dr. Juraj Andrassy, dr. Miho Barada, dr. Ivo Horvat, dr. Blaž Lorković, dr. Nikola Neidhardt, dr. Đuro Szabo, a i mnogi drugi u drugim hrvatskim gradovima.
- Lukasov doprinos hrvatskoj kulturi i znanosti
Filip Lukas ostat će zapamćen po svojemu doprinosu očuvanju hrvatskoga jezika, identiteta i hrvatske kulturne baštine, osobito u vremenima kada su te vrijednosti bile ugrožene politikom unitarizacije. Tijekom njegova mandata predsjednika u Matici hrvatskoj (1928–1945) zabilježeno je osnivanje brojnih Matičinih ogranaka, te snažan razvoj izdavaštva, znanstvenog i kulturnog rada. Godine 1928. osnovao je Hrvatsku reviju u kojoj je tada Miroslavu Krleži objavio dramu U agoniji.
- Poništenje presude Filipu Lukasu
Zagrebački Županijski sud svojom pravomoćnom odlukom br. Kv-I-11/2017, od 18. srpnja 2017, poništio je presudu Okružnog narodnog suda za grad Zagreb, od 24. prosinca 1945. kojom je Filip Lukas osuđen na smrtnu kaznu zbog protunarodnog djelovanja. Zahtjev za revizijom presude podnijela je udruga U ime obitelji u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Vinkovcima.
- Poziv na razboritost i odgovornost
Preimenovanje ulica i trgova ne može biti isključivo politički čin. Naprotiv, to je nadasve simbolički postupak koji predstavlja izraz poštovanja spram određenih povijesnih osoba ili nekih drugih znamenitosti. Odluka mora biti utemeljena na nepristrano utvrđenim relevantnim činjenicama, poglavito onima povijesnog karaktera.
Uklanjanje imena Filipa Luksa iz javnog prostora – na temelju netočnih, površnih i ideološki motiviranih interpretacija – bio bi čin povijesne i etičke nepravde memoricida, ne samo prema njemu osobno, nego i prema hrvatskoj kulturnoj baštini u cjelini. Jednako takav čin je i uklanjanje Ulice Vladimira Arka, poduzetnika koji je bio žrtva ratnog i poratnog režima i kojemu je oduzeta imovina; zatim Ulice Antuna Bonifačića i Ulice Ivana Šarića, vrsnih intelektualaca i kulturnih djelatnika koji su ostavili svoj trag u kulturi.
Cijelo pismo možete pročitati na mrežnoj stranici Matice hrvatske.
Inače, Matica hrvatska u suradnji s Papinskim hrvatskim zavodom sv. Jeronima u Rimu, Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Splitu – Centar Don Frane Bulić, Fakultetom hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za povijest i Ogrankom Matice hrvatske u Kaštelima 2023. organizirala je dvodnevni Znanstveni skup o životu i djelu don Filipa Lukasa o čemu možete više pročitati na stranici IKA-e.