Pontifikat pape Franje očima vjernika i pastoralnih djelatnika

Prikaz mišljenja i stavova katoličkih pastoralnih djelatnika i katoličkih vjernika laika o pontifikatu pape Franje u Republici Hrvatskoj

Nije nepoznanica kako su pape kroz povijest među katolicima u našoj Domovini mogli uvijek računati na veliku podršku. Hrvatski narod oduvijek je gajio duboke osjećaje podrške Kristovu namjesniku.

Tko može zaboraviti toliku snažnu povezanost između katolika u Hrvatskoj i npr. pape sv. Ivana Pavla II. koja se lako mogla iščitavati i koja je obilježila brojne generacije u osvit bolnog rađanja domovine nam Hrvatske?

Dolaskom na mjesto pastira opće Crkve argentinskog kardinala Jorgea Maria Bergoglia mi katolici iz europskih zemalja bili smo u opasnosti da se nađemo u stanju određenog kulturnog šoka jer smo 2013. godine dobili Papu koji dolazi s drugog kontinenta i zemlje koja ima svoja vlastita kulturna, politička, ekonomska, društvena i brojna druga obilježja, umnogome različita od naših.

Posebice smo bili izazvani kada smo vidjeli njegove prve poteze, naizgled ne toliko značajne, no na simboličkoj razini vrlo snažne, kao što su uzimanje imena Franjo, odbijanje nošenja klasičnog zlatnog križa, odluke da živi u Domu sv. Marte i druge. No, oni koji su ga bolje poznavali, zasigurno nisu mogli u tim prvim potezima vidjeti tragove licemjerja.

Dapače, papa Franjo nastavio je živjeti stilom života kojim je živio za vrijeme svoje nadbiskupske službe u Buenos Airesu gdje je nerijetko znao sam skuhati večeru za svoje goste, voziti se javnim prijevozom i redovito posjećivati siromašne i marginalizirane stanovnike „slamova“ („villas miseria“).

Na tragu svojih prethodnika uspješno se uhvatio u koštac s brojnim problemima unutar Crkve i izvan Crkve. Spomenimo samo njegovo inzistiranje na poduzimanju tzv. „ekološkog angažmana“ i poticanju vjernika da preuzmu odgovornost za otvaranje dijaloga o tome kakav svijet želimo ostaviti budućim generacijama.

Ne treba zaboraviti kako je za papu Franju briga za okoliš motivirana kršćanskom antropologijom prema kojoj je čovjekova uloga u svijetu poput uloge dobrog vrtlara u prekrasnom vrtu te kako je ovaj pristup, unatoč krivim interpretacijama u povijesti kršćanstva, oduvijek prije svega eminentno kršćanski pristup. Papa Franjo ekološku je krizu povezao s društvenom krizom smatrajući kako smo svi, bilo vjernici ili nevjernici, odgovorni za naš zajednički dom.

Njegov je glas posebno odjekivao među mladima, kojima se često obraćao, a iz njegovih socijalnih enciklika vidljivo je kako ih je vrlo dobro slušao i prepoznavao njihove brige, želje te ih nikada nije htio ostaviti bez nade. „Odvažite se sanjati!“ – bio je njegov usklik nade u vremenu kada je globalna epidemija zahvatila svijet. Papa nas je htio potaknuti da se usudimo sanjati bolje društvo zalažući se za promjene koje će doprinijeti ljudskom dostojanstvu i općem dobru.

Iako se može steći dojam da su katolici u Hrvatskoj imali svojevrsne rezerve prema papi Franji, smatramo kako je vjernički identitet katolika u Hrvatskoj te kontinuirana snažna povijesna povezanost i vjernost katolika u Hrvatskoj prema papi ipak nadvladala moguće nesporazume i rezerve.

One su uzrokovane potezima koji ponekad nisu bili lako razumljivi za katolike u Hrvatskoj, kao što je osnivanje Mješovite komisije hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka za zajedničko razmatranje lika kardinala Alojzija Stepinca.

Kako bi se dobila cjelokupna slika o papi Franji među katolicima u Republici Hrvatskoj, ovdje želimo predstaviti rezultate dvaju različitih istraživanja koja smo provodili, a čiji rezultati nisu još publicirani. Ovdje izdvojeni rezultati tiču se mišljenja i stavova župnika, župnih vikara, vjeroučitelja, katehista i katehistica i vjernika laika u Republici Hrvatskoj o pontifikatu pape Franje.

Sažeto, temeljem dvaju istraživanja provedenih u Republici Hrvatskoj tijekom 2020. i 2021. godine proizlazi sljedeće:

• vjernici katolici vrlo visoko ocjenjuju (ocjenom vrlo dobar) pontifikat pape Franje;
• pastoralni djelatnici (župnici, župni vikari, vjeroučitelji i vjeroučiteljice te katehiste i katehistice) također vrlo visoko ocjenjuju (ocjenom vrlo dobar) pontifikat pape Franje;
• pripadnici Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži daju nešto više ocjene pontifikatu pape Franje u odnosu na ostale vjernike katolike;
• vjernicima katolicima se sviđa ljubav pape Franje prema siromašnima i drugim marginalnim skupinama, njegovo nastojanje oko ekumenizma i međureligijskog dijaloga, njegova neposrednost i spontanost, njegova srdačnost i smisao za humor te njegova skromnost;
• vjernici katolici, kao i pastoralni djelatnici u Republici Hrvatskoj, vrlo visoko vrednuju nastojanje pape Franje oko ekumenizma i međureligijskog dijaloga.

Prvo istraživanje (1. ožujka 2020. – 4. listopada 2020.)

Prvo znanstveno istraživanje provedeno je u sklopu projekta „CRO Laudato si’ – o brizi za naš dom“ u razdoblju od 1. ožujka do 4. listopada 2020. godine u suradnji šireg tima znanstvenika s različitih institucija u Republici Hrvatskoj i članova Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži.

Istraživanje je provedeno metodom ankete (online i terenski) u Republici Hrvatskoj. Za potrebe terenskog istraživanja angažirano je ukupno 65 volontera, uglavnom članova Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži. I ovim putem zahvaljujemo izvrsnim suradnicima fra Vladimiru Vidoviću, fra Zvonimiru Brusaču, Anđi Slunjski, Ani Matić i mnogim drugima za spremnost na suradnju u sklopu ovog istraživanja te cjelokupnog projekta „CRO Laudato si’“!

Cilj istraživanja bio je steći dublje uvide i spoznaje o tome u kojoj mjeri ispitanici poznaju ekološke probleme, kakva su im mišljenja i stavovi o pontifikatu pape Franje te u kojoj su mjeri spremni na promjenu svojih navika i ponašanja. Broj ispitanika koji je sudjelovao u istraživanju (Tablica 1.) je 1324, od kojih je 949 žena (71,7 %) i 375 muškaraca (28,3 %). Uzorak je obuhvatio isključivo vjernike katolike u Republici Hrvatskoj.

Valja napomenuti kako uzorak nije reprezentativan za opću populaciju, ali odražava stavove angažiranih vjernika i pastoralnih djelatnika. Prema šest dobnih skupina ispitanici su ravnomjerno raspoređeni (Tablica 2.).

Dobnoj skupini od 18 do 24 godine pripada 178 ispitanika (13,4 %), od 25 do 34 godine pripada 170 ispitanika (12,8 %), od 35 do 44 godine pripada 226 ispitanika (17,1 %), od 45 do 54 godine pripada 266 ispitanika (20,1 %), od 55 do 64 godine pripada 251 ispitanik (19 %) i u skupini od 65 godina i više pripada 233 ispitanika (17,6 %).

Obuhvaćeni su ispitanici iz svih županija Republike Hrvatske. Najveći broj ispitanika dolazi iz Grada Zagreba, njih 423 (31,9 %), zatim iz Primorsko-goranske županije 277 ispitanika (20,9 %), iz Zagrebačke županije 128 ispitanika (9,7 %) te Splitsko-dalmatinske županije 120 ispitanika (9,1 %).

Manji broj anketiranih ispitanika dolazi iz sljedećih županija: Sisačko-moslavačke županije 3 ispitanika (0,2 %), Virovitičko-podravske županije 3 ispitanika (0,2 %), Međimurske županije 5 ispitanika (0,4 %), Bjelovarsko-bilogorske županije 6 ispitanika (0,5 %).

Svi ispitanici iskazali su da su vjernici, a čak 1144 ispitanika (86,4 %) izjasnilo se da često, odnosno barem „jednom tjedno ili češće“ pohađa vjerske obrede (Tablica 3.).

Kao članovi Franjevačkog svjetovnog reda ili Franjevačke mladeži izjasnilo se 578 ispitanika, odnosno 43,7 % od ukupnog broja ispitanika obuhvaćenih istraživanjem (Tablica 4.).

Slijede izdvojeni rezultati istraživanja koji mogu pomoći da se odgovori na pitanje kako vjernici katolici u Republici Hrvatskoj vrednuju pontifikat pape Franje.

Pitanje „Kako biste ocijenili dosadašnji pontifikat pape Franje“ donosi sljedeće zaključke (Tablica 5.):

• 80 % ispitanika ocjenjuje pontifikat pape Franje kao vrlo dobar i odličan,
• srednju ocjenu dobar daje 15,6 % ispitanika,
• 3,2 % ispitanika daje ocjenu vrlo loš i loš.

Dakle, rezultati pokazuju visoko zadovoljstvo većine ispitanika pontifikatom pape Franje, pri čemu je prosječna ukupna ocjena njegova pontifikata vrlo dobar (4,25). Istraživanje je obuhvatilo također 177 ispitanika koji su se izjasnili da su zaređene osobe ili redovnici i redovnice (Grafikon 6.). Unutar ove skupine njih 84 % je dalo ocjenu vrlo dobar i odličan što je 4 % više od ocjene ukupnog uzorka, ocjenu dobar (3) je dalo njih 12 %, a ocjenu vrlo loš i loš njih 4 %. Zaključno, nešto veću ocjenu pontifikatu pape Franje (4,33) od ukupne prosječne ocjene na cjelokupnom uzorku (4,25) dali su župnici, župni vikari te redovnici i redovnice.

Od ukupnog broja ispitanika koji su se izjasnili kao članovi Franjevačkog svjetovnog reda ili Franjevačke mladeži njih 84,5 % ocijenili su pontifikat pape Franje s vrlo dobrom/odličnom ocjenom (Tablica 6.), dok je u skupini onih koji ne pripadaju tim zajednicama, pontifikat s vrlo dobrom/odličnom ocjenom ocijenilo nešto manje ispitanika, njih 78,5 %.

Ispitanici su također vrednovali u kojoj im se mjeri u dosadašnjem pontifikatu pape Franje sviđa ili ne sviđa njegova ljubav prema siromašnima, nastojanje oko ekumenizma i međureligijskog dijaloga, neposrednost i spontanost, srdačnost i smisao za humor te njegova skromnost. Ispitanici visoko vrednuju sve njegove navedene karakteristike.

U rasponu od 88,3 % do 97,3 % izjasnili su se da im se one izuzetno sviđaju ili sviđaju. Velikom broju ispitanika, njih 88,3 %, također se sviđa ili izuzetno sviđa njegovo nastojanje oko ekumenizma i međureligijskog dijaloga. (Tablica 7.).

Tu tvrdnju stavili smo u odnos s varijablom o učestalosti pohađanja vjerskih obreda (Tablica 8.) i time dobili podatak da 91,3 % ispitanika koji često pohađaju vjerske obrede iskazuju da im se papina nastojanja oko ekumenizma i međureligijskog dijaloga sviđaju ili izuzetno sviđaju.

Dobiveni rezultati pokazuju da je 80 % ispitanika dalo visoku ocjenu (vrlo dobar i odličan) dosadašnjem pontifikatu pape Franje. Možemo zaključiti kako su vjernici iznimno zadovoljni dosadašnjim pontifikatom pape Franje.

Ovakve visoke ocjene pontifikata pape Franje među katolicima u Hrvatskoj za nas su bile zapravo iznenađenje.

Naime, ne smije se zaboraviti da su u trenutku provođenja istraživanja još uvijek bile u hrvatskom medijskom prostoru prisutne rasprave o radu Mješovite komisije hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka za zajedničko razmatranje lika kardinala Alojzija Stepinca koja je završila sa svojim radom 2017. godine.

Također, aktualan je bio i intervju s papom Franjom iz 2019. godine koji se zbio u avionu prilikom njegova povratka u Rim s pastoralnog posjeta Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji. Iz tog se intervjua lako moglo zaključiti da je papi Franji potrebno još neko vrijeme da donese odluku o kanonizaciji kardinala Stepinca.

Uzevši u obzir da su većina ispitanika vjernici, koji jednom tjedno ili češće pohađaju vjerske obrede, može se smatrati kako su to aktivni vjernici (vjerojatno veliki broj članova župnih pastoralnih, ekonomskih i drugih vijeća) koji su upoznati s aktualnim zbivanjima unutar Crkve.

Rezultati su pokazali da vjernici katolici obuhvaćeni istraživanjem daju visoke ocjene pontifikatu pape Franje 2020. godine. Također, visoku su ocjenu dali i papinim nastojanjima oko ekumenizma i međureligijskoga dijaloga.

Drugo istraživanje (1. – 20. prosinca 2021.)

Drugo se istraživanje fokusiralo na skupinu pastoralnih djelatnika (župnika, župnih vikara, vjeroučitelja, vjeroučiteljica, katehista i katehistica) i njihova mišljenja i stavove o pontifikatu pape Franje te o enciklici pape Franje Laudato si’. O brizi za zajednički dom.

Glavni cilj bio je istražiti kako navedene skupine ispitanika ocjenjuju pontifikat pape Franje i samu encikliku Laudato si’, te smatraju li borbu protiv klimatskih promjena i prelazak na korištenje energije iz obnovljivih izvora važnim društvenim pitanjima.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 1. do 20. prosinca 2021. godine. Podaci su prikupljeni putem online anketnog upitnika, a sudjelovanje je bilo anonimno. Istraživački uzorak obuhvatio je ukupno 232 sudionika, među kojima su ispitanici ženskog spola činili 52 %, a muškog 48% (Tablica 9.).

Dobna struktura pokazuje da su u istraživanju najzastupljenije bile dvije dobne skupine: 25 – 34 godine i 35 – 44 godine s gotovo jednakim brojem ispitanika (Tablica 10.).

Što se tiče zanimanja, najbrojniju skupinu čine vjeroučitelji i vjeroučiteljice, kojih je bilo 123. (Tablica 11.). Slijede župnici s 47 ispitanika, zatim 15 katehista i katehistica te župni vikari kojih je bilo 11. Dodatno, 36 ispitanika svrstalo se u kategoriju „Ostalo“.

U istraživanju su bila postavljena dva pitanja koja se odnose na pontifikat pape Franje. Prvo pitanje bilo je: „Kako biste ocijenili dosadašnji pontifikat pape Franje?“ (Tablica 12.). Na ovo je pitanje odgovorilo ukupno 173 ispitanika, od kojih je njih 61 (35,26 %) dalo ocjenu odličan, 57 vrlo dobar (32,95 %), 41 ocjenu dobar (23,70 %), a ocjenu loš 10 (5,78 %) i vrlo loš njih 4 (2,31 %).

Ukupna prosječna ocjena je 3,93.

Drugo pitanje glasilo je: „Kako biste ocijenili odnos pape Franje prema ekumenizmu i međureligijskom dijalogu?“ (Tablica 13.). Sto sedamdeset dvoje (172) ispitanika odgovorilo je na ovo pitanje na sljedeći način: 82 (47,67 %) dalo je ocjenu odličan, 41 ispitanik (23,84 %) dao je ocjenu vrlo dobar, 35 ispitanika dalo je ocjenu dobar (20,35 %), 10 ispitanika (5,81 %) dalo je ocjenu loš, a njih četvoro (2,33 %) vrlo loš.

Ukupna prosječna ocjena kojom su ispitanici vrednovali odnos pape Franje prema ekumenizmu i međureligijskom dijalogu je 4,09.

Iz ovoga proizlazi da su pastoralni djelatnici dali visoku ocjenu pontifikatu pape Franje (3,93), a još su višom ocjenom vrednovali njegov odnos prema ekumenizmu i međureligijskom dijalogu (4,09).

Zaključak

Temeljem rezultata spomenutih istraživanja može se zaključiti:

• vjernici katolici obuhvaćeni prvim istraživanjem ocijenili su pontifikat pape Franje visokom ocjenom 4,25;
• župnici, župni vikari te redovnici i redovnice obuhvaćeni prvim istraživanjem ocijenili su pontifikat pape Franje visokom ocjenom 4,33;
• vjernicima katolicima obuhvaćenima prvim istraživanjem izuzetno se sviđa ili sviđa – u rasponu od 91,2 % do 97,3 % – Papina ljubav prema siromašnima, nastojanje oko ekumenizma i međureligijskog dijaloga, neposrednost i spontanost, srdačnost i smisao za humor te njegova skromnost;
• 88,3 % vjernika katolika obuhvaćena prvim istraživanjem izjasnilo se da im se izuzetno sviđa ili sviđa odnos pape Franje prema ekumenizmu i međureligijskom dijalogu;
• pastoralni djelatnici (župnici, župni vikari, vjeroučitelji i vjeroučiteljice te katehisti i katehistice) obuhvaćeni drugim istraživanjem ocijenili su pontifikat pape Franje ocjenom 3,93;
• pastoralni djelatnici (župnici, župni vikari, vjeroučitelji i vjeroučiteljice te katehisti i katehistice) obuhvaćeni drugim istraživanjem ocijenili su odnos pape Franje prema ekumenizmu i međureligijskom dijalogu prosječnom ocjenom 4,09.

Rezultati istraživanja potvrđuju da su vjernici katolici u Republici Hrvatskoj bili vrlo zadovoljni pontifikatom pape Franje; njegov su pontifikat visokom ocjenom ocijenili ispitanici iz skupine aktivnih vjernika, kao i oni iz skupine pastoralnih djelatnika. Također su visoko ocijenili nastojanja pape Franje prema ekumenizmu i međureligijskom dijalogu, kao i druge karakteristike koje su obilježile njegov pontifikat, uključujući i neke njegove osobine, kao što su smisao za humor te spontanost i skromnost.

Nije teško pretpostaviti da su osobine pape Franje mogle oduševiti mlade i marginalizirane skupine koje je papa osobito volio. Također, i našem su projektu (CRO Laudato si’ – O brizi za naš dom) mladi, osobito studenti i članovi Franjevačke mladeži, dali znatan doprinos te pokazali spremnost da se odazovu na poziv pape Franje na aktivni angažman oko očuvanja zajedničkog doma.

U jubilejskoj godini, vjerujemo da je i to jedan od znakova nade, koji pokazuju da će nove generacije mladih nastaviti održavati i razvijati povijesne veze s papom, raditi za opće dobro, poštivati dostojanstvo svake ljudske osobe i vjerno slijediti nauk Katoličke Crkve.

Molitveno podupirući izbor novoga pape te zahvalni Bogu za pontifikat pape Franje, autori ovoga priloga zajedno mogu samo reći: „Hvala ti, Sveti Oče!“

8. svibnja 2025.

izv. prof. dr. sc. Zoran Turza

doc. dr. sc. Miriam Mary Brgles

doc. dr. sc. Đurica Pardon

dr. sc. Marija Žagmešter Kemfelja