Izmjene šest "radno - mirovinskih" zakona, bila je tema HKR-ovih "Argumenata" u srijedu urednika Vlatka Ojvana. O učincima zakonskih izmjena i što one donose građanima govorili su pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita Čičak, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever te glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić.
Pomoćnica ministra Melita Čičak naglasila je kako bi Vlada na sjednici u četvrtak, 10. listopada, trebala usvojiti izmjene šest radno mirovinskih zakona, kojima se radnicima omogućuje produljenje radnog vijeka do 68 godine.
“Za tri godine dužeg ostanka u svijetu rada od 65 do 68 godine života može se ostvariti i do 20 posto veća mirovina na način da se svakom radniku za svaku dodatnu godinu mirovina povećava za 2 posto. Povrh toga država posebno nagrađuje one koji ostaju u svijetu rada i nakon 65 godina s dodatnih više od 3 posto po godini, što u konačnici ispadne povećanje od 20 posto, što nije malo, dodala je Čičak.
Istaknula je i kako Vlada smatra da je vrijeme da radnik sam odlučuje o tome kada želi u mirovinu. Pomoćnica ministra je ponovila kako će odustajanje od prvotnih prijedloga – zbog pritiska inicijative “67 je previše” – izazvati troškove za proračun u visini od 45 milijardi kuna, ali i dodala da će to sada biti ublaženo mjerom dobrovoljnog produljenje radnoga vijeka do 68 godine.
“Vlada je izračunala kako će uštede do 2040. godine iznositi između 10 i 11 milijardi kuna”, istaknula je pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kazao je kako se nada da aktualna, ali i neka od budućih Vlada neće ponovo pokušati mijenjati Zakon o mirovinskom osiguranju i povećavati dobnu granicu za odlazak u mirovinu te penalizirati građane.
“Ova Vlada, ako je pametna neće to raditi, jer je iduće godine čekaju izbori, a nadam se da neće ni neka buduća, jer time ide protiv radnika i građana”, dodao je Sever. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sinidkata ističe i kako izračun Vlade, da će do 2040. godine troškovi za proračun iznositi 45 milijardi kuna, nisu točni. “Pritisak na mirovine u idućim desetljaćima će se znatno smanjiti, jer će veliki broj osoba koje mirovine primaju po posebnim propisima umrijeti. I europske projekcije govore da će do 2040. godine pritisak na mirovinski sustav padati u jednom dijelu zemalja, a među njima je i Hrvatska, tako da izračuni Vlade ne stoje”, istaknuo je Sever.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić naglasio je kako je poslodavce iznenadilo da se Vlada ničim izazvana odlučila uz mirovinski zakon mijenjati i radno zakonodavstvo.
“Smatramo da nije trebalo mijenjati Zakon o radu jer su zahtjevi inicijative ’67 je previše’ vezani isključivo za mirovinsku reformu. No, Vlada se odlučila na takav porez i sada nam stvara dodatne troškove i određuje nam kojeg će radnika poslodavac i pod kojim uvjetima zadržavati na poslu i nakon 65 godine, što je nama neprihvatljivo. Aktualni Zakon o radu već sada omogućava poslodavcu da radnika koji je produktivan zadrži na poslu i zato uopće ne vidimo razloga da sada, s novim prijedlogom zakona, dajemo mogućnost radniku da sam odlukuje hoće li ostati u svijetu rada do 68 godine. To će, ionako porezima opterećenim poslodavcima, biti novi trošak, jer primjerice kompletan rizik bolovanja za radnika starijeg od 65 godina preuzima poslodavac”, poručio je Majetić.