Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu u kojem je potvrđena čudesna pojava Krvi Kristove 1411. godine sakralni je objekt nastao temeljem zavjeta Hrvatskog sabora iz 1739. godine, a izgrađeno je 1996. godine. Svake godine početkom rujna, u Ludbregu se održava svečanost "Deset dana Svete Nedjelje" u čast Predragocjene Krvi Kristove. Vrhunac slavlja je u nedjelju, kada tisuće hodočasnika sudjeluju u bogoslužju.
Naime, Dani ludbreške Svete nedjelje jedna je od najvećih vjerskih manifestacija u Hrvatskoj. Temelji se na dugoj tradiciji hodočašća u jedinstveno svetište u Hrvatskoj, utemeljeno ukazom pape Leona X. još 1513. godine. Njegovom bulom priznata je i potvrđena čudesna pojava Krvi Kristove 1411. godine u kapelici današnjeg dvorca Batthyany, otkada započinju i hodočašća u ludbreško svetište, a relikvija se i danas čuva i može se razgledati.
Kako je u razgovoru za Hrvatski katolički radio istaknuo rektor Svetišta Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu Josip Đurkan, euharistijsko čudo dogodilo se kad svećenik nije vjerovao da će se vino tijekom pretvorbe pretvoriti u krv dok mu se nije stvorila u kaležu.
“Svećenik se na prvu ruku prepao i brzo je dao tu krv zazidati u zid i dugi niz godina je šutio o tome. Kaže predaja da nije mogao mirno umrijeti dok nije otkrio tajnu svećeniku koji je nakon njega došao u službu. Zajedno su pronašli krv i taj se događaj pročuo među narodom. Vjernici su potom počeli dolaziti u Ludbreg moliti zagovor Boga za svoje nevolje”, nadodao je rektor Đurkan.
Relikvija Presvete krvi Isusove u Ludbregu / Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Zavjet Hrvatskog sabora 1739. godine
Godine 1739., strašna kuga je harala Moslavinom u vlastelinstvu grofova Erdődy, koje je bilo pod banskom jurisdikcijom. Tijekom sedam mjeseci preminulo je oko 4.500 ljudi. Kuge je bilo i u velikom dijelu Slavonije. Na Hrvatskom saboru u Varaždinu, u prosincu 1739. donijeta je odluka o izgradnji kapele u Ludbregu, ako Bog zaustavi kugu u Moslavini i Slavoniji. Izabran je Ludbreg, jer se u njemu dogodilo euharistijsko čudo 1411. godine i u njemu se čuva relikvija Krvi Kristove. Kuga je prestala, ali zavjet nije odmah ispunjen, vjerojatno iz objektivnih razloga i s vremenom je pao u zaborav.
U 20. stoljeću pokrenuta je inicijativa za ispunjavanjem zavjeta Hrvatskog sabora. No tek promjenom vlasti početkom 1990-ih kreću planovi za izgradnju svetišta. Uređenje i planiranje zemljišta počelo je u proljeće 1993. godine. Kamen temeljac svetišta položen je i blagoslovljen 4. rujna 1993., točno 254 godine nakon zavjetovanja Hrvatskog sabora.
Svetište Presvete krvi Isusove u Ludbregu / Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Dani ludbreške Svete nedjelje
Na Svetu subotu, 30. kolovoza, u Ludbreg će tradicionalno hodočastiti brojni vjernici iz cijele Hrvatske, ali i iz susjedne Slovenije i Mađarske. U 6 i 7 sati izjutra slavit će se svete mise u župnoj crkvi, dok će u 9 sati u zavjetnoj kapeli svetu misu na slovenskom i mađarskom jeziku predvoditi vlč. Zoran Car i vlč. Ištvan Marton. Od 10.45 sati formirat će se procesija hodočasnika i svećenika koja će ići od župne crkve prema zavjetnoj kapeli. Svetu misu ondje će predvoditi pomoćni biskup zagrebački Mijo Gorski, uz suslavlje apostolskog upravitelja Varaždinske biskupije mons. Josipa Mrzljaka. Za vrijeme svete mise bit će mogućnost ispovijedi u prostoru svetišta.
Poslijepodnevni program u prošteništu sastojat će se od klanjanja Presvetom Sakramentu u zavjetnoj kapeli za duhovna zvanja u našem narodu i za ozdravljenje hrvatskih obitelji. U 15 sati kreće Križni put, a potom blagoslov hodočasnika s Presvetim Sakramentom uzduž glavne staze. Od 17 do 18 sati u župnoj crkvi će se pjevati Zlatna krunica, a duhovna razmatranja vode Misionari Krvi Kristove. U 19 sati pjevat će se Pohvale Svetoj Krvi, litanije, večernja, a svetu misu predvode oci Misionari Krvi Kristove.
Glavni hodočasnički dan tradicionalno će biti na samu Svetu nedjelju, 1. rujna. U 6 i 7 sati slavit će se jutarnje svete mise u župnoj crkvi, a od 9 sati u svetištu započinje duhovni program za hodočasnike. U 9.45 kreće procesija hodočasnika od župne crkve do zavjetne kapele. Procesiju i hodočasničku svetu misu predslavit će đakovačko – osječki nadbiskup Đuro Hranić, uz sudjelovanje biskupa Mrzljaka, te drugih biskupa i svećenika.
Poslijepodnevni program u prošteništu započet će klanjanjem Presvetom Sakramentu u zavjetnoj kapeli koje će predvoditi bogoslovi Varaždinske biskupije. Molit će se za ranjene i poginule branitelje te za očuvanje vjernosti i moralnosti u hrvatskim katoličkim obiteljima. U 15 sati slijedi Križni put, a potom i blagoslov hodočasnika s Presvetim Sakramentom uzduž glavne staze. Od 17 sati u župnoj će se crkvi moliti krunica Božjeg Milosrđa, a prije svečane mise zahvalnice uz blagoslov hodočasnika u župnoj crkvi u 19 sati pjevat će se Pohvale Svetoj Krvi, litanije i Večernja.