Hrvatski redovnici i redovnice

Brojčano stanje hrvatskih redovnika i redovnica predstavila nam je s. Lidija Bernardica Matijević. U emisiji „Aktualno“ izložila nam je relevantne podatke za 2025. godinu, pripremljene za generalnu skupštinu Unije europskih konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica (UCESM).

Hrvatskoj redovničkoj konferenciji pripada 77 redovničkih zajednica u Hrvatskoj, od kojih je 54 ženskih i 23 muških.

„Ukupan broj redovnika u Hrvatskoj je 3222 (2395 redovnica i 827 redovnika) prema popisu 31. prosinca 2025.

Jedan od najvećih izazova je brojčani pad (skoro 1000 redovnika manje u posljednjih deset godina) te nemogućnost zadržavanja svih djelatnosti koje smo do sada obavljali.“

U Hrvatskoj uz redovničke zajednice postoji nekoliko svjetovnih instituta posvećenoga života.

polaganje svečanih redovničkih zavjeta u Redu manje braće (franjevci) / Foto: fra Mate Šakić

Klauzurnih redovnica u Hrvatskoj je 187 u 17 zajednica.

S. Lidija podsjetila je da „neke klauzurne redovničke zajednice djeluju u kontinuitetu više stoljeća: benediktinke u Trogiru više od 960 godina, a klarise u Splitu više od 700 godina.

Visoka starosna dob redovnica, kao i nizak broj novih duhovnih zvanja otežava svakidašnjicu.

Unatoč navedenim podatcima, u svim apostolatima podcrtava se vrlo važna prisutnost redovnika u crkvenom i javnom životu.“

Osim brojčanog pregleda, s. Lidija predstavila je povijesnu uvjetovanost koja je specifikum našega prostora: do 1945. redovničke zajednice djelovale su na jedan način, nakon 1945. na drugi način, a nakon Domovinskog rata ponovno se mijenja situacija.

Također je istaknula doprinos i kulturni utjecaj redovništva na odgoj i obrazovanje kroz povijest.

Požežanka Ivana Bošković ušla u samostan sestara klarisa / Foto: Požeška biskupija

Kao najpozitivnije obilježje trenutnog stanja s. Lidija istaknula je buđenje mladih vjernika, pozitivne pomake u pastoralu mladeži u Hrvatskoj.

„Posljednjih desetak godina javlja se veliki zov mladih u pokretima, koncertima, praćenju hodočašća, mladi u visokom postotku žele slijediti vjerski život, a s druge strane svjedočimo, mi koji smo viši poglavari i poglavarice, da smo traženi od jaslica do hospicija, u svim područjima društvenog života.“

Unatoč tome, primjećuje se manji broj odaziva za duhovna zvanja.

Razlozi manjeg odaziva

Upitali smo predsjednicu HRK kako ona razumije pad broja redovnika i redovnica (skoro 1000 manje nego prije 10 godina).

Istaknula je da u govor o padu broja redovnika treba uračunati druge društvene datosti, pad nataliteta i demografsku situaciju u Hrvatskoj, i dodala:

„Ja zaista ne znam i nisam ni mjerodavna to ocijeniti. U doba kad nismo bili previše prisutni u društvu, bio je visoki broj duhovnih zvanja i visoki odaziv, pa i onda kada je to bilo zabranjeno. Sada je sve vrlo slobodno i obrazovanje je pristupačno pa imamo nizak odaziv.

Što je razlog tome, zaista je teško odgovoriti i nije na nama da se bavimo statističkim podatcima, mene osobno više zanima kako odgovoriti na poticaje, pitanja u društvu.

Što ako nas ljudi traže, a mi ne možemo odgovoriti jer nemamo dovoljan broj članova?“

Monaško posvećenje i svečani zavjeti u benediktinskoj zajednici Svete Marije u Zadru / Foto: Ines Grbić

Smjena generacija

Fra Miljenko Hontić, novoizabrani dopredsjednik UCESM-a, također je ponudio svoj osvrt na pad broja duhovnih zvanja u Hrvatskoj.

„Trend opadanja broja redovnika u Hrvatskoj prati prirodni trend demografske situacije u Hrvatskoj.“ Primijetio je da je bilo više zvanja kada su obitelji bile brojnije.

„Brojni redovnici koji su se odazvali 70-ih ili 60-ih su na zalazu i naravno da se taj pad jako osjeti.

Ja bih rekao da nije tolika čak kriza kod muških redovničkih zajednica u Hrvatskoj jer dobro stoje sa zvanjima, nitko nije u nekoj velikoj krizi. Ženske redovničke zajednice imaju malo više problema.“

„Novi odaziv ne može popratiti odlazak stare generacije“, istaknuo je, „jer je njih bilo mnogo više i to je najviše utjecalo na veliki razmjer padanja broja redovnika u Hrvatskoj.“

„Cijela Europa, što se tiče redovništva, je u brzom padu, moramo vidjeti na koji način odgovoriti na taj izazov.

Ne bismo trebali samo pratiti znakove vremena nego ih i preduhitriti“, poručio je fra Miljenko. Istaknuo je da redovnički poglavari iz europskih zemalja u zajedničkim susretima često ostaju zapanjeni živošću Crkve u Hrvata.

Emisiju „Aktualno“ u cijelosti možete poslušati u arhivi HKR-a.

salezijanci/ Foto: HRK

Trebamo li biti zabrinuti zbog statistika?

Podatci Hrvatske redovničke konferencije u usporedbi sa statistikama Hrvatske biskupske konferencije pokazuju veći broj članova.

S. Lidija objasnila nam je da statistike HRK donose ukupan broj redovnika i redovnica hrvatskih provincija, od kojih su neki na službama u inozemstvu. Na stranicama HBK nalazimo broj redovnika i redovnica koji su djelovali u biskupijama na području Republike Hrvatske od 2011. do 2024.

Usporedbom statistika i detaljnijom analizom iznesenih podataka dolazimo do sljedećih zaključaka:

1) Pad broja redovnika u Hrvatskoj počeo je u prošlom desetljeću.

Broj redovnika i redovnica u Hrvatskoj u neprestanom je padu od 2017. godine, a broj svećenika je u padu od 2019. godine.

2) Predsjednica HRK ustvrdila je da se u posljednjih 10 godina suočavamo s padom od „skoro 1000 redovnika manje“.

Pritom je mnogo značajniji pad članica u ženskim redovničkim zajednicama. 

3) Utječe li demografski pad na ukupni pad redovničkih zvanja?

Naši sugovornici istaknuli su pad nataliteta kao jedan od mogućih uzroka. Udio redovnika i redovnica u Hrvatskoj u odnosu na ukupni broj stanovnika 2021. pokazuje znatnija odstupanja u odnosu na 2011. godinu.

Prema Popisu stanovništva 2011., u Hrvatskoj je živjelo 4 284 889 stanovnika, među kojima (prema podatcima HBK) 3940 redovnika i redovnica.

Prema Popisu stanovništva 2021. u Hrvatskoj je živjelo 3 871 833 stanovnika, od kojih je 3291 redovnika i redovnica.

Ukupan broj stanovnika smanjio se za 9.64 %, a broj redovnika i redovnica smanjio se za 16.5 %.

Brojčani podatci ukazuju na postojanje drugih čimbenika, uz demografski pad.

4) Pad ukupnog broja redovnica je značajan.

Redovnica u Hrvatskoj je 2011. bilo 3105, a 2024. godine 2451.

Redovnika u Hrvatskoj je 2011. bilo 835, a 2024. godine 739.

U tih 14 godina broj redovnica smanjio se za 21 %, a broj redovnika za 12 %!

karmelićanke BSI/ Foto: Karmel BSI

Molimo za duhovna zvanja

Redovnici i redovnice su važan dio života, poslanja i svetosti Crkve. Doprinos redovničkih zajednica europskoj kulturi, obrazovanju i odgoju, kao i duhovni plodovi njihovih molitava, rada i žrtava su nemjerljivi.

Tijekom posljednjeg desetljeća svjedočimo manjem odazivu mladih vjernika za redovnička i svećenička zvanja. Pad odaziva ne može se protumačiti isključivo padom nataliteta i iseljavanjem. Ipak, istina je da svaki duhovni poziv najprije sazrijeva u obitelji. Trudimo se štiti obitelji i odgajati mlade za istinske vrijednosti – u tom slučaju brojevi nas ne bi trebali uznemirivati.

Statistike upućuju na promišljanje o tome postoje li stvari koje trebamo i možemo promijeniti.

Pritom ne zaboravimo da je svaki duhovni poziv dar Božje milosti, na koji osoba odgovara u slobodi.

Molimo Gospodara žetve da pošalje radnike i radnice u svoju žetvu.

Sv. Mala Terezija shvaćala da je poziv karmelićanke, kontemplativne redovnice, apostolski plodonosan za cijelu Crkvu. Vjerovala je da njezine molitve dosežu misionare u najdaljim zemljama. Nije bila usredotočena na vidljive rezultate, nego je molila za svakog svećenika kao da je jedini na svijetu. U posljednjoj bolesti govorila je da prikazuje svaki (bolni) korak za jednog misionara.

Stoga, počnimo s brojem jedan: jednom molitvom za duhovna zvanja.

Molimo za nova duhovna zvanja i podupirimo postojeća!