Budi dio naše mreže

Izložba "Foreign Press Bureau / Hrvatski informativni centar 1991. – 1995." bit će otvorena 9. studenoga 2021., u 12 sati u Državnom arhivu u Vukovaru, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.

/ HKM

Ova izuzetno vrijedna dokumentarna izložba o radu Foreign Press Bureaua govori o jednom važnom segmentu u Domovinskom ratu, a to je uloga mladih hrvatskih iseljenika u informiranju stranih medija o istini o agresiji na Hrvatsku.

Mladi hrvatski iseljenici, završavajući svoje fakultete, vraćali su se u Hrvatsku i djelovali u okviru ovog Ureda kao vrsni poznavatelji stranih jezika, pružajući informacije stranim novinarima te ih vodeći kroz sva bojišta u Hrvatskoj, a često i kao njihovi prevoditelji s hrvatskog na strane jezike.

Mladi su dali velik doprinos

Organizirali su i brojne donacije Hrvatskoj vojsci, koje su bile od velike pomoći u obrani Domovine. Dio tih tadašnjih mladih volontera danas su poznati saborski zastupnici, ministri, ravnatelji hrvatskih državnih institucija i veleposlanici RH u svijetu.

Foreign Press Bureau osnovan je u Zagrebu u kolovozu 1991. godine kako bi se stranim novinarima olakšalo istinito informiranje međunarodne javnosti o agresiji na Hrvatsku, a kasnije i na BiH.

U početku je imao zagrebački ured u Ministarstvu informiranja, a zatim se preselio u Hotel Intercontinental, današnji Westin, u kojem je bila smještena većina stranih novinara. Osnovani su i terenski uredi na ključnim lokacijama uz zone sukoba u Hrvatskoj (Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Split, Zadar, Dubrovnik, Imotski) a kasnije i u Bosni i Hercegovini (Mostar, Međugorje, Tuzla, Vitez, Sarajevo, Kiseljak i Orašje).

Prevažan posao istinitog informiranja o srpskoj agresiji

Budući da nije bilo infrastrukture i sustava, moralo se početi od nule. Isprva su to bili uglavnom prijevodi Hininih vijesti, no ubrzo je počelo pisanje autorskih izvješća, dokumentiranje, pratnja novinara na bojišnicu te specifični prijevodi (izvješća o pojedinim važnim događajima), organizacije konferencija za strane izvjestitelje i intervjua. Uveden je individualni rad s novinarima. Pružane su usluge vođenja novinara na bojišnice, u razorena sela, prikupljala se dokumentacija, izrađivali se opisi događaja, prikupljala svjedočenja i snimke.

Hrvatski informativni centar 1991. – 1995/Arhiva

Uredi su u svojem radu izbjegli zamku jeftine propagande i služili su isključivo nepobitnim činjenicama. Među stranim novinarima stekli su ugled zbog pouzdanosti i objektivnosti, što je bio i ostao najveći kapital FPB-a.

Angažman hrvatskih iseljenika

FPB je počeo raditi zahvaljujući nesebičnom zalaganju i upornosti istinskih hrvatskih domoljuba iz iseljeništva i domovine. Stručnjaka Pata Mackleyja iz Washingtona angažirali su Hrvatsko-američka udruga (Croatian-American Association) i podružnice HIC-a u SAD-u i Kanadi da pomogne pri formiranju FPB-a i organizaciji njihova rada. Pat je, naime, imao bogato iskustvo u radu takvih ureda u drugim dijelovima svijeta.

Jedan od najvećih uspjeha FPB-a, koji je možda bio prekretnica u medijskom izvještavanju iz Hrvatske, bilo je vođenje američkoga kongresnika Franka McCloskeya u Voćin, gdje je taj kongresnik bio jedan od prvih svjedoka monstruoznog masakra hrvatskoga civilnog pučanstva koji su u Voćinu počinile srpske snage. McCloskey je izjavio da je to bio presudan trenutak koji ga je potaknuo na aktiviranje u zaustavljanju srpske agresije na Hrvatsku, a zatim i na BiH.

Riskirali su svoje živote

Tijekom Domovinskoga rata i rata u BiH osoblje FPB-a stalno je riskiralo svoje živote, izvještavajući samostalno i prateći strane ekipe. Ne zaboravimo da je 1991. ubijeno 18 novinara koji su o ratu izvješćivali s terena. Djelokrug FPB-ovaca pokrivao je sva bojišta Domovinskog rata, od Vukovara do Prevlake, kao i mnoga mjesta u BiH.

Hrvatski informativni centar 1991. – 1995./Arhiva

Kako u najavi događaja piše Ante Beljo, bivši pomoćnik ministra informiranja i voditelj Hrvatskoga informativnog centra, “većina ovih ljudi iz iseljeništva tada su imali od 19 do 25 godina, neki i završene fakultete, dobro znanje stranih jezika i odlučili su doći u Hrvatsku pomoći koliko i kako mogu. Neki su ostali nekoliko mjeseci, neki nekoliko godina te, riskirajući svoje živote, pratili strane novinare kao vodiči i prevoditelji i na same prve crte bojišnice.”

Izložbu će 9. studenoga, točno u podne, otvoriti zamjenik ravnatelja HMI dr. sc. Ivan Tepeš, koji će prije toga, u ime Matice i svih hrvatskih iseljenika, na Memorijalnom groblju u Vukovaru položiti vijenac povodom obilježavanja obljetnice sjećanja na žrtvu Vukovara.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja