U ulaznoj procesiji mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje bl. Alojzija Stepinca svetim, položio je Blaženikove relikvije ispred slike otkrivene u bistričkom svetištu u trenutku njegova proglašenja blaženim 3. listopada 1998. godine, stoji na stranicama Zagrebačke nadbiskupije.

Foto: Zagrebačka nadbiskupija / Proslava 25. obljetnice beatifikacije bl. Alojzija Stepinca

Na početku misnoga slavlja apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua nadbiskupu Kutleši stavio je na ramena palij, znak službe metropolita. “Palij, koji će papinski predstavnik staviti na ramena preuzvišenom nadbiskupu mons. Draženu Kutleši, simbol je posebnog zajedništva s vrhovnim poglavarom Katoličke Crkve.

Papa Franjo želio je da se palij na ramena nadbiskupima stavlja u njihovim nadbiskupijama kako bi se potaknulo biskupe sufragane i Božji narod na sudjelovanje u liturgijskoj svečanosti da bi se pokazalo kako je cijela zajednica ta koja mora obnoviti svoje jedinstvo misli i života s rimskim biskupom”, kazao je nuncij Lingua prije samog čina stavljanja palija.

Foto: Zagrebačka nadbiskupija / Preuzimanje palija

U homiliji nadbiskup Kutleša istaknuo je kako je “blaženi Alojzije, čovjek poput nas, volio je život, poštovao je svačiji život, neovisno o nacionalnoj, ideološkoj, rasnoj ili klasnoj pripadnosti, ali je znao da vrijednost života nije vezana samo uz horizonte ove zemlje. Znao je – Bog je temelj života, po njemu jesmo, On nas je stvorio i htio. Pa iz toga temelja proizlazi nepovrjedivo dostojanstvo svakoga ljudskog bića.”

“Bl. Alojzije prokazao je najveću slabost suverene Europe”

Nadbiskup je podsjetio da je “prije više od osamdeset godina, blaženi Alojzije prokazao najveću slabost suvremene Europe – gubitak njezina kršćanskog identiteta, njezinih duhovnih korijena, baštine, običaja, povijesne istine i kršćanskih simbola u javnome prostoru. Europa pokušava živjeti humanizam bez Boga, zaboravljajući da su društvene vrline, socijalna pravednost i solidarnost, briga za bližnjega, skrb o prirodi i ekologija duboko kršćanske vrijednosti.”

Blaženi Alojzije, čovjek poput nas, volio je život, poštovao je svačiji život, neovisno o nacionalnoj, ideološkoj, rasnoj ili klasnoj pripadnosti, ali je znao da vrijednost života nije vezana samo uz horizonte ove zemlje.

Foto: Zagrebačka nadbiskupija / Preuzimanje palija

Na kraju homilije nadbiskup Kutleša izrazio je zahvalnost Svetome Ocu na ukazanom povjerenju i dodao: “Kako bi izgledala naša povijest da Katolička Crkva, i naš narod, nije imao ovog velikog i svetog čovjeka?! Upravo zato, zajedno s vama molim danas, utječući se zagovoru Majke Božje Bistričke, blaženoga Alojzija Stepinca i svih svetaca i blaženika našega hrvatskoga naroda, da mi u dio padne obilje Stepinčeva duha (usp. 2 Kr 2,9), da nikada ne prečujem glas Krista Dobroga Pastira, kako bih vam uvijek u svakoj prilici mogao biti poslužitelj milosti po Srcu Isusovu.”

Nakon popričesne molitve nadbiskup Kutleša izmolio je pred relikvijama bl. Alojzija Stepinca molitvu za njegovo proglašenje svetim.

Kako bi izgledala naša povijest da Katolička Crkva, i naš narod, nije imao ovog velikog i svetog čovjeka?! Upravo zato, zajedno s vama molim danas, utječući se zagovoru Majke Božje Bistričke, blaženoga Alojzija Stepinca i svih svetaca i blaženika našega hrvatskoga naroda, da mi u dio padne obilje Stepinčeva duha (usp. 2 Kr 2,9), da nikada ne prečujem glas Krista Dobroga Pastira, kako bih vam uvijek u svakoj prilici mogao biti poslužitelj milosti po Srcu Isusovu.

Prije samoga kraja slavlja čestitku Nadbiskupu na primanju palija, u ime biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, uputio je sisački biskup mons. Vlado Košić: “Palij je znak pastirske službe nadbiskupa, stoga Ti želim da tu službu vršiš na radost svećenika, redovnika, redovnica i Božjeg naroda te na vlastito posvećenje. Neka Te nadahnjuje i vodi svojim primjerom i zagovorom naš sveti blaženik Alojzije Stepinac čiju smo danas 25. obljetnicu beatifikacije upravo proslavili. On je bio čovjek savjesti i pouzdanja u Boga, kako ga je nedavno opisao naš kardinal Josip Bozanić. Neka i Tebe, koji si uzeo isti moto svoje biskupske službe – a to je: “U tebe se, Gospodine, uzdam!” – vodi čista savjest i pouzdanje u Boga koji svojih ne ostavlja.”

Foto: Zagrebačka nadbiskupija / Proslava 25. obljetnice beatifikacije bl. Alojzija Stepinca

Neka i Tebe, koji si uzeo isti moto svoje biskupske službe – a to je: U tebe se, Gospodine, uzdam! – vodi čista savjest i pouzdanje u Boga koji svojih ne ostavlja.

Zagrebački pomoćni biskup mons. Mijo Gorski zahvalio je u ime Zagrebačke nadbiskupije svima na sudjelovanju u slavlju 25. obljetnice beatifikacije Alojzija Stepinca. “On je bio zagrebački nadbiskup, ali je blaženik cijeloga hrvatskog naroda i vjernika drugih naroda, što se neprestano potvrđuje širenjem štovanja i traženjem njegovih relikvija.

Europa pokušava živjeti humanizam bez Boga, zaboravljajući da su društvene vrline, socijalna pravednost i solidarnost, briga za bližnjega, skrb o prirodi i ekologija duboko kršćanske vrijednosti.

Danas smo doživjeli ljepotu zajedništva koje samo vjera može omogućiti. Sabrani iz raznih krajeva, država i naroda, naš se glas kao jedan digao prema Bogu u znak zahvalnosti za predivan dan, za dar našeg blaženika Alojzija, divnog uzora i zagovaratelja”, istaknuo je biskup Gorski.

Foto: Zagrebačka nadbiskupija / Proslava 25. obljetnice beatifikacije bl. Alojzija Stepinca

Na misnom slavlju, uz nuncija Linguu, koncelebrirali su zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine, (nad)biskupi Hrvatske biskupske konferencije, (nad)biskupi iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, redovnički provincijali te više stotina okupljenih svećenika. Misno slavlje pjevanjem je animirao zbor iz Župe sv. Nikole Tavelića, Zagreb-Kustošija.

Foto: Zagrebačka nadbiskupija / Proslava 25. obljetnice beatifikacije bl. Alojzija Stepinca

Na poseban način u misnom slavlju i molitvenom programu sudjelovali su vjernici župa Zagrebačke nadbiskupije posvećenih bl. Alojziju Stepincu. Vjernici iz župe u Velikoj Gorici čitali su postaje križnoga puta, a zborovi iz Bestovja-Novaka-Rakitja animirali su pobožnost pjevanjem.

Molitvu krunice prije misnoga slavlja predvodili su župljani iz Duge Rese, dok su misna čitanja pročitali župljani s Trnjanske Savice.