Postupak je pokrenula Lucerska biskupija uz pomoć Hrvatske dominikanske provincije i Zagrebačke nadbiskupije.

O čudima po zagovoru blaženog Augustina Kažotića govorio je prigodom blagdana sv. Dominika u petak, 8. kolovoza prof. dr. o. Anto Gavrić, prior Dominikanskog samostana bl. Augustina Kažotića u Zagrebu u emisiji „Aktualno“ Hrvatskog katoličkog radija.

Jesmo li korak bliže kanonizaciji?

O. Gavrić svjedoči da pristižu „svjedočanstva vjernika s raznih strana o zadobivenim milostima, čudesnim događajima i zbivanjima kojima su po zagovoru bl. Augustina Kažotića. Jedno od njih bi se moglo razmatrati kao čudo potrebno za kanonizaciju. Riječ je o svjedočanstvu majke koja je molila devetnicu našem blaženiku za ozdravljenje sina u crkvi bl. Augustina Kažitića na Peščenici.

Liječnici su tvrdili da će dječak cijeloga života morati uzimati terapiju. Nakon izmoljene devetnice, na samo Kažotićevo, „bolest kao da je nestala a terapije više nisu bile potrebne“, prepričao je o. Anto.

Slučaj je priopćen i generalnom postulatoru reda dominikanaca o. Massimu Manciniju, koji se susreo s obitelji.

Majka mu je pripremila prikaz zbivanja na talijanskom jeziku, a trenutno se prikuplja dokumentacija kako bi se postupak kanonizacije priveo kraju.

Trenutno se vodi stotinjak kauza u dominikanskom redu, od kojih i kanonizacija prvoga hrvatskog blaženika Augustina Kažotića i prve hrvatske blaženice Ozane Kotorske, a u pripremi je i otvaranje kauze o. Dominika Barača.

„Augustin Kažotić je prisutan u vjerničkom puku, kao što je bio moćan biskup — tako je danas moćan zagovornik“, zaključio je dominikanac i pozvao vjernike da dostave svoja svjedočanstva u samostan.

O blaženiku

Prvi hrvatski blaženik, rođen je oko 1260. god. u Trogiru, u plemićkoj obitelji. Augustinovi suvremenici o njemu govore da je rijetko tko postigao takav ugled kao Kažotić. Papa Benedikt XI. upoznao je Kažotića i postavio ga 1303. godine za zagrebačkog biskupa, na dužnost koju je marljivo obavljao tijekom 20 godina.

Kapela posvećena bl. Augustinu Kažotiću smještena je ispod sjevernog tornja zagrebačke katedrale / Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Kao zagrebački biskup posvetio se obnovi klera, obrani prava Crkve i smirivanju razjedinjenih duhova. Održao je tri biskupijske sinode. Brinuo se za uređenje bogoslužja.

Augustina Kažotića zbog njegova su sveta života, velike kulture i snažne riječi držali prvim među ugarsko-hrvatskim biskupima. Zato mu je državni stalež povjerio diplomatsku misiju kod pape Ivana XXII. u Avinjonu.

Umro je 3. kolovoza 1323. godine i potom pokopan u tamošnjoj katedrali. Kasnije će dio njegovih zemnih ostataka biti prenesen u zagrebačku katedralu. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1702. godine