Sedamnaesta po redu Noć muzeja, održat će se 28. siječnja godine u uvjetima koji su više-manje slični onima od prošle godine, javlja Noć muzeja.hr.

To znači u okolnostima u kojima su se kulturne institucije silom prilika “adaptirale” na novu stvarnost, kada se veliki dio programa odvija u kontroliranim uvjetima i okolnostima uz obvezne Covid potvrde, kada je bitno smanjen broj posjetitelja na kulturnim događajima, a grupni organizirani, turistički posjeti muzejskim izložbama, gotovo su potpuno izostali u statistikama muzejskih posjetitelja.

Najveći dio događanja preselio se u digitalne kanale komuniciranja i prijenosa sadržaja, što je po svim analizama doprinijelo širokoj dostupnosti muzejskih sadržaja. Međutim, s druge strane, analize govore da je neposredni doživljaj muzejskog prostora, sadržaja, atmosfere i ljudi, nezamjenjiv kada je u pitanju onaj istinski doživljaj. Posjetitelj traži način na koji može najadekvatnije ostvariti svoje potrebe, a to je istinski i stvarni doživljaj kulturnog događaja.

Onaj postojeći elan, zanos i odlične programe i atmosfere Noći muzeja, nastojat ćemo i u sedamnaestoj Noći muzeja omogućiti našoj vjernoj publici diljem Hrvatske

Stoga, u neizvjesnim okolnostima kada je gotovo postalo nemoguće dugoročnije planirati muzejske programe, a pogotovu je nepoznanica kojoj ciljanoj publici su pojedini programi namijenjeni, u uvjetima kada muzeji i druge institucije ekvilibriraju između stvarnog i mogućeg, između stvarnog i digitalnog, a mnogi su u dodatno otežanim uvjetima zbog velikih šteta koje su zadobili u potresu, važno je nastaviti, sada već lijepu tradiciju ove manifestacije.

Onaj postojeći elan, zanos i odlične programe i atmosfere Noći muzeja, nastojat ćemo i u sedamnaestoj Noći muzeja omogućiti našoj vjernoj publici diljem Hrvatske. Nakon konzultacija s brojnom hrvatskom muzejskom zajednicom, nastavljamo s organizacijom 17. Noći muzeja u uvjetima kada će dio programa koji za to imaju uvjete biti organiziran u stvarnom vremenu i prostoru i stvarnim posjetiteljima, uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera, a svi programi bit će dostupni putem digitalnih kanala.

Muzej blaženog Alojzija Stepinca

U sklopu 17. noći muzeja otvorena je virtualna gostujuća izložba pod nazivom Božićni motivi Grafičke zbirke J. W. Valvazora koju možete posjetiti do ponoći.

Spomen-zbirka blaženog Alojzija Stepinca predstavlja javnosti brojne dokumente i predmete kojima se za života služio kardinal Stepinac, dva umjetnička poprsja te fotografije vezane za njegov život i djelovanje.

U nevelikom prostoru, obogaćenom hrabrim i sugestivnim arhitektonskim zahvatima, mogu se upoznati mnoge važne pojedinosti iz kardinalova života i djela i nadahnjivati se na životu istrošenom u svjedočenju za vječne vrijednosti.

Otvorena 1995. godine, spomen-zbirka Sluge Božjega bila je smještena u prizemlju nadbiskupskog dvora, u dvorištu iza katedrale. Kako bi bila što pristupačnija posjetiteljima, Zagrebačka nadbiskupija pripremila je novi prostor smješten tik do zagrebačke prvostolnice u dijelu nadbiskupske palače poznatijem kao kula Nebojan, koji je otvoren 10. studenoga 2007. godine.

Spomen-zbirku može se razgledati radnim danom od 8 do 17 sati, te subotom prema potrebi.

Kardinalsko ruho u Muzeju bl. Alojzija Stepinca koje nikad nije odjenuo / Foto: Facebook

Građa spomen-zbirke

Od dokumenata koji prate Kardinalov život od krštenja do smrti, tj. od krsnog lista do vlastoručne oporuke, osobitu pozornost privlače spisi koji otkrivaju njegovo zauzimanje za progonjene u II. svjetskom ratu među kojima je i pismo srpskoga pravoslavnog svećenika te spisi kao što su nalog ondašnjega javnog tužitelja Jakova Blaževića za Kardinalovo uhićenje i pretres nadbiskupskog dvora.

Od osobnih predmeta predstavljenih javnosti osobitu pozornost privlače crveni “lajbek” što ga je Kardinalova majka Barbara dala mladome sinu kad je išao na svjetski orlovski slet u Brno 1922. godine, te kardinalski grimiz koji nikada nije obukao a za njega su ga nabavili hrvatski iseljenici iz Sjedinjenih Američkih Država, ali mu ga zbog “željezne zavjese” nikada nisu mogli predati.

Pozornost posjetitelja zacijelo će privući i kamenje kojim je bio nakon rata napadnut prilikom pokušaja atentata u Zaprešiću, a koje su dosad čuvale sestre karmelićanke u Brezovici.

Izložene fotografije dokumentiraju Stepinčev rodni kraj, obitelj iz koje je potekao, njegove bogoslovske, svećeničke i biskupske dane, suđenje na montiranom procesu, zatočeništvo u Krašiću, veličanstveni oproštaj u katedrali 1960. godine, postupak za njegovo proglašenje blaženim i počast koju mu je iskazao Ivan Pavao II. pohodivši njegov grob.

Izlošci predstavljeni u zbirci potječu iz arhiva Postulature, iz Riznice zagrebačke katedrale, iz Karmela bosonogih karmelićanki iz Brezovice, iz Arhiva Republike Hrvatske, iz obiteljske baštine dr. Josipa Andrića i brojnih pojedinačnih darovatelja.

U Muzeju se nalazi i preslika Papinske bule o imenovanju Stepinca koadjutorom zagrebačkog nadbiskupa dr. Antuna Bauera / Foto: Facebook