Rast mirovina ne prati stvarne životne troškove

Predsjednik Bloka Umirovljenici zajedno Milivoj Špika upozorio je na sve teži položaj velikog dijela stanovništva, istaknuvši kako povećanja plaća i mirovina nisu dovoljna da nadoknade rast životnih troškova. Osvrnuo se i na službene statistike koje, prema njegovu mišljenju, ne odražavaju stvarni životni standard građana.

„Oni statističke podatke upotrebljavaju na način koji dovodi ljude u zabludu jer oni cijelo vrijeme pričaju o rastu, o napretku, o poboljšanju. I onda oni kažu, kaže Vlada, da umirovljenici nikada nisu bolje živjeli no sada.“

Iako su mirovine u posljednjih deset godina nominalno znatno porasle, Špika ističe da je njihova kupovna moć, prema njegovoj procjeni, danas manja.

 I činjenica je da su mirovine dvostruko veće, no mirovina koja je prije deset godina bila prosječna, 360 eura, a sadašnja je negdje oko 780, imala je veću kupovnu moć onda, s tih 360 eura, nego što ima ova danas od 780 eura.“

Posebno je upozorio na položaj starijih osoba i umirovljenika koji su izloženi riziku od siromaštva.

„A drugi je problem što mi u ovom trenutku imamo otprilike 40 posto ljudi starijih od 60 godina koji su u zoni rizika od siromaštva. Od toga 36 posto su umirovljenici. Imamo čak 20 posto opće populacije koja je u riziku od siromaštva“, rekao je Špika.

Neravnomjerna raspodjela bogatstva produbljuje razlike

Uz inflaciju i rast cijena nakon ulaska Hrvatske u eurozonu, na neravnomjernu raspodjelu bogatstva, podsjetio je ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić. Prema njegovim riječima, gospodarske krize dodatno produbljuju razlike između onih koji raspolažu velikim financijskim sredstvima i građana koji teško podmiruju osnovne životne potrebe.

„Neki su bogati i postaju bogatiji u svakoj krizi, a poslije te krize ostatak ljudi postaje siromašniji. Pa pogledajte kod nas, kod nas je ista situacija.“

Jurčić je pritom upozorio na velik iznos štednje u Hrvatskoj, koji je u suprotnosti s financijskim poteškoćama znatnog dijela stanovništva.

Mi prelazimo (mala zemlja) preko 40 milijardi eura štednje, a gledajte, s druge strane imamo preko 20, možda i 30 posto na granici siromaštva i imamo 40, 50 posto ljudi koji nekako spajaju kraj s krajem da plate svoje račune.“

Gospodarski rast prati i sve veće socijalno raslojavanje

Na problem rastućih razlika u primanjima upozorio je i predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. Istaknuo je da povećanje BDP-a i državnih prihoda ne znači nužno i ravnomjernu raspodjelu gospodarskog napretka među građanima.

Nama raste i BDP. Rastu prihodi države, rastu mogućnosti za isplatu, ali također rastu i razlike. I ta neravnomjerna raspodjela dovodi do toga da imamo sve više bogataša i to enormnih.“

Kao primjer velikih razlika u primanjima naveo je visoke menadžerske plaće u pojedinim tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu, upozorivši na iznose koji, prema njegovim tvrdnjama, višestruko nadilaze primanja većine građana.

Iveković smatra da su takve razlike posebno problematične u okolnostima u kojima se znatan dio stanovništva suočava s financijskom nesigurnošću. Upozorio je i na potrebu snažnijeg djelovanja države u smanjivanju socijalnih razlika.

Cijelu emisiju „Argumenti“ o životu u Hrvatskoj pod teretom višegodišnje inflacije, možete pogledati na našem YouTube kanalu.