Budi dio naše mreže

Borna Marinić: Tema Domovinskog rata je zanemarena u hrvatskom javnom prostoru

Povjesničaru Borni Mariniću posebno je važno da te informacije dođu do mladih ljudi i da oni shvate da hrvatski branitelji nisu bili heroji s nadljudskim sposobnostima, nego da su bili ljudi poput njih, ali su živjeli u vremenu koje ih je pozvalo na velike stvari. 'Mi smo pozvani da im izrazimo zahvalnost, svatko na svoj način', kazao je na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u emisiji Kulturogram HKR-a.

/ Mislava Bišćan

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u emisiji Kulturogram HKR-a s povjesničarom Bornom Marinićem razgovarali smo o ratnoj 1991. godini u Vukovaru i o hrvatskim braniteljima te o doprinosu Roma u Domovinskom ratu o čemu govori njegova nova knjiga ‘I mi smo branili Hrvatsku – Romi u Domovinskom ratu’.

Borna Marinić je magistar povijesti koji je do sada objavio dvije knjige i nekoliko filmova o Domovinskom ratu, a trenutno sudjeluje u više projekata. Smatra da je svatko tko voli ovu zemlju svjestan žrtve Vukovara 1991. godine i da svatko na svoj način daje doprinos u sjećanju na žrtve. ‘Na taj način čuvamo od zaborava ljude, heroje Domovinskog rata koji su još uvijek, nažalost, skriveni od javnosti’, ističe. Posebno mu je važno da te informacije dođu do mladih ljudi i da oni shvate da hrvatski branitelji nisu bili neki heroji s nadljudskim sposobnostima, nego da su bili ljudi poput njih, ali su živjeli u vremenu koje ih je pozvalo na velike stvari.

‘Mi smo pozvani da im izrazimo zahvalnost, svatko na svoj način’, zaključio je u Kulturogramu.

Vukovar – Grob general bojnika Blage Zadre / Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Ovaj mladi povjesničar rođen ratne 1992. godine ističe da se kod njega s vremenom javio afinitet prema temi Domovinskog rata, koja je dosta zanemarena u hrvatskom javnom prostoru.

Nakon srednjoškolskog obrazovanja shvatio sam da obrazovni sustav mladog čovjeka nedovoljno informira o toj temi pa sam upisao studij povijesti i odlučio doprinijeti na način da populariziram tu temu, osobito za mlađe generacije koje nemaju znanja o tome, a žele znati više”.

“Pokrenuo sam Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat koja danas broji više od 80 000 pratitelja, a mnogi me slušaju svakoga dana na HKR-u u 9 i 45 u emisiji „Domoljubne minute”. Ono što radim prate i mladi i stari, ljudi koji su proživjeli rat kao i oni koji su o njemu samo slušali”, ističe Borna Marinić.

Borna Marinić / Foto: Josip Ninković

Temama iz Domovinskog rata bavi se tek šest godina, a već je autor više knjiga i dokumentarnih filmova na tu temu. Od 2013. godine uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat, a od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju ‘Domoljubne minute’ na Hrvatskom katoličkom radiju. Nedavno je na HRT-u prikazan njegov film ‘Atentat na Hrvatsku’, a autor je i dva dokumentarna filma, jednog o akciji Plitvice, dakle o krvavom Uskrsu, a drugog o akciji Borovo selo.

Borna Marinić sudjeluje i u mnogim projektima vezanim uz Domovinski rat, a jedan od njih javnosti će biti predstavljen sljedeće godine u vukovarskom Vodotornju. “Bila mi je izuzetna čast sudjelovati u obnovi vukovarskog Vodotornja, gdje smo priredili jedan multimedijalni postav u kojem će posjetitelji moći vidjeti animiranu kartu Domovinskog rata, animiranu kartu bitke za Vukovar, biti će tu i homage hrvatskim braniteljima, zatim prikazana povijest Vodotornja te prikaz Vukovara prije, za vrijeme i nakon rata. Tema posljednjeg ekrana je ‘Od progonstva do mirne reintegracije'”.

U posljednje vrijeme radio je na knjizi ‘I mi smo branili Hrvatsku – Romi u Domovinskom ratu’ koja će 28. studenog biti predstavljena u prostorima MORH-a u Zagrebu. Knjiga donosi do sada nepoznate podatke o doprinosu Roma obrani Hrvatske, koje je autor prikupljao na terenu, uglavnom usmenim putem jer službenih podataka, ističe, nema.

Vukovar – Kolona sjećanja / Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

“Vrlo je teško definirati bilo kakvu brojku vezanu uz tu tematiku, počevši od broja sudionika Roma u Domovinskom ratu do broja poginulih ili ranjenih Roma”, ističe Marinić.

Jedan od razloga je taj što se oni u vojnim evidencijama često nisu izjašnjavali kao Romi, a u različitima su zavedeni kao Srbi ili Bošnjaci. Mnogi od njih borili su se u Vukovaru, koji je prije rata bio multietnički grad u kojem su, uz Hrvate i Srbe, živjeli i pripadnici mnogih nacionalnih manjina pa tako i Romi. Jedan od njih bio je Zdravko Vladisavljević, poznat pod nadimkom Edi, prva osoba romskoga porijekla čiju ratnu priču donosi njegova knjiga. Dana 18. studenoga 1991. godine, Edi je s bratom otišao u vukovarsku bolnicu gdje su sljedeći dan zarobljeni te vojnim kamionom odvezeni na Sajmište u dvorište nekadašnjega Vupika. Donosimo dio iz knjige o njegovim posljednjim trenucima:

„Dana 21. studenoga 1991. godine, razulareni četnici su, nakon brojnih mučenja i ubojstava koje su zarobljenici u Stolariji bili prinuđeni slušati, prozvali i Edijevog starijeg brata koji je u međuvremenu također doveden na isto mjesto. Edijev brat se ustao s poda gdje su sjedili, no u tome trenutku Edi ga je zgrabio za nogu i počeo vikati:”Ostavite moga brata”. Prema bratovim riječima, četnik koji ga je htio izvesti, čučnuo je pokraj Edija i upitao ga: “Voliš li ti svoga brata?”. Kada je Edi odgovorio da voli, ovaj mu je rekao: “onda ćeš ti ići umjesto njega”. “Edi je bez pogovora ustao, kao da ide na izlet, iako je kroz tanke zidove čuo što se događalo s ljudima koje su prethodno izveli”.

Tijelo Zdravka Vladisavljevića Edija ekshumirano je iz masovne grobnice nakon rata i pokopano na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru. Edijev stariji brat Đorđe, koji je nakon rata promijenio ime u Zdravko Krnjić, također je bio branitelj Vukovara, a nakon što je preživio zarobljeništvo priključio se obrani Hrvatske u redovima 5. gardijske brigade “Sokolovi”.

Nisu to jedni Romi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. U 107. brigadi ‘Vukovi s Drave’, među ostalima, bili su: Duško Mitrović, Marko Balog i Nenad Mihajlović. U Baranji je prije rata živio velik broj Roma od kojih je dio ostao u svojim domovima, dok je dio otišao u progonstvo. Među njima je bio i Dušan Ignac iz baranjskog sela Torjanci. U 108. brigadi ZNG RH koja je branila Slavonski Brod bilo je 43 Roma. U Domovinski rat uključio se i vjerojatno najpoznatiji Rom u Slavonskom Brodu – proslavljeni boksač slavonskobrodskog Radničkog, dvostruki prvak Hrvatske, državni reprezentativac i uspješan boksački trener Asan Redžepi. On je djelovao u postojbi specijalne policije i pripremao branitelje koji su kasnije sudjelovali u akcijama ‘Oluja’ i ‘Bljesak’.

Poslušajte emisiju “Kulturogram” u kojoj je gostovao Borna Marinić 18. studenog na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

 

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja