U samostanskoj crkvi Samostana svete Klare Bezgrešnog Srca Marijina u Zagrebu 18. prosinca održano je svečano euharistijsko slavlje koje je slavio mons. Zlatko Koren, kanonik i rektor zagrebačke katedrale, nakon kojega je u nazočnosti svećenika, franjevaca i vjernika blagoslovio gradilište i kamen temeljac za dogradnju Samostana svete Klare.
U potresima 2020. godine znatno ostaje oštećen stari dio samostana koji je bilo potrebno ukloniti i započeti dogradnju.
Suslavitelji svečanog euharistijskog slavlja bili su fra Ivan Marija Lotar, rektor Bazilike svetog Antuna Padovanskoga i fra Tomislav Glavnik, ravnatelj Hrvatskog Caritasa. Mons. Koren je u propovijedi istaknuo važnost vječnosti, neprolaznih stvari koje doživljavamo kroz blagoslov u zajedništvu, u obitelji, tamo gdje smo uistinu sretni. „Biti zajedno i za jedno“, rekao je mons. Koren. Istaknuo je važnost trenutaka u blagoslovu generacija kada u obiteljima oblikujemo jaslice. Mons. Koren je također pozvao na život u tišini u kojoj se uranja u otajstva. Istaknuo je: „Bog je Emanuel. Moj Bog, tvoj Bog, s nama Bog, nije daleki Bog. Bog je blizu. Bog je poželio biti ‘Bog s nama’, Bog koji nam je poželio progovoriti srcem, rukama… Bog je u Božiću postao čovjekom kako bi rekao ‘Vrijedno je biti čovjek’.”
Kod svečanog blagoslova gradilišta i kamena temeljca mons. Koren poticajnim govorom izrazio je podršku sestrama klarisama. Majka opatica s. Marija Ivana Dolinar zahvalila je Bogu i nazočnima te svima onima koji su se svojom molitvom, ljubavlju i podrškom već sada ugradili u samostan.
Na kraju svečanosti klarise su pozdravile mons. Zlatka Korena i ostale nazočne.
Kratka povijest Samostana svete Klare Bezgrešnog Srca Marijina
U vrijeme rata, 1944. godine, iz splitskog samostana dolaze dvije sestre u Zagreb te mole Nadbiskupijski ordinarijat da primi sestre klarise u svoju nadbiskupiju. Preporukom zagrebačkog nadbiskupa blaženog Alojzija Stepinca privremeno borave na Vrhovcu kod Milosrdnih sestara Svetoga Križa. Godine 1946. pridružuju im se još dvije sestre i sele se u samostan franjevaca u Samobor. Godine 1948. samostan je kanonski osnovan s naslovom Samostan svete Klare Bezgrešnog Srca Marijina.
Godine 1964. sestre kupuju kuću u Zagrebu u Mikulićima, koju su preuredile u samostan, i dograđuju novi dio i crkvu te podižu klauzurni zid. Godine 1968. svečano je zatvorena klauzura. Dana 11. kolovoza 1977. zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić svečano blagoslivlja crkvu i samostan. Dana 13. svibnja 1985. zagrebački pomoćni biskup Mijo Škvorc svečano posvećuje samostansku crkvu Bezgrešnog Srca Marijina.
Godine 2020. stariji dio samostana u potresima ostaje znatno oštećen. Godine 2022. uklonjen je oštećeni dio i započinje dogradnja samostana.