Riječ je o devetorici poljskih salezijanaca, ubijenih između 1941. i 1942. iz mržnje prema vjeri u koncentracijskim logorima Auschwitz i Dachau, te dvojici dijecezanskih svećenika iz bivše Čehoslovačke, ubijenih između 1951. i 1952. zbog komunističkog progona Katoličke Crkve nakon Drugog svjetskog rata, izvijestio je Vatican News.

Salezijanci mučenici / Foto: Vatican Media

Salezijanci Jan Świerc, Ignacy Antonowicz, Ignacy Dobiasz, Karol Golda, Franciszek Harazim, Ludwik Mroczek, Włodzimierz Szembek, Kazimierz Wojciechowski i Franciszek Miśka postali su žrtve nacističkog progona tijekom njemačke okupacije Poljske, započete 1. rujna 1939. godine, koja se osobito žestoko okomila na Katoličku Crkvu.

Neumiješani u tadašnje političke napetosti, bili su uhićeni samo zato što su bili katolički svećenici.

Odvedeni u koncentracijske logore, redovnici su pružali duhovnu utjehu svojim supatnicima u zatočeništvu i, unatoč poniženjima i okrutnostima koje su trpjeli, nastavili su svjedočiti svoju vjeru.

Izrugivani i vrijeđani zbog svojega svećeničkog služenja, bili su mučeni i ubijeni ili su podlegli neljudskim uvjetima zatočeništva. Svjesni da nacisti njihovu pastoralnu službu smatraju oblikom otpora režimu, nastavili su svoje apostolsko djelovanje, ostajući vjerni svojemu pozivu i mirno prihvaćajući rizik uhićenja, deportacije i smrti.

Mučenici pod komunističkim režimom u Čehoslovačkoj

Svećenici Brnenske biskupije, Jan Bula i Václav Drbola, zbog pastoralnog žara, bili smatrani opasnima od strane komunističkog režima koji se u tadašnjoj Čehoslovačkoj učvrstio od 1948. i započeo otvoreni progon Crkve.

Bula je, kao žrtva urote državne tajne policije, uhićen 30. travnja 1951. Iako se već nalazio u zatvoru, optužen je da je potaknuo napad u Babicama 2. srpnja 1951., tijekom kojega su ubijeni neki komunistički dužnosnici.

Osuđen na smrt, obješen je 20. svibnja 1952. u zatvoru u Jihlavi.

Mučenici Jan Bula i Václav Drbola / Foto: Vatican Media

Drbola je, pak, 17. lipnja 1951. podmuklo uhićen, te optužen za napad u Babicama dok je bio zatočen u istom zatvoru; osuđen na smrt, pogubljen je 3. kolovoza iste godine.

Prevareni i zatočeni zbog zamke koju su ispleli lažni svjedoci, dvojica svećenika trpjela su nasilje i mučenja koja su dovela do iskrivljavanja činjenica i prisilnog potpisivanja lažnih priznanja.

Osim dekreta o mučeništvu, prema kojima nije potrebno čudo za proglašenje blaženim, odobreni su i dekreti o junačkim krepostima za četvero slugu Božjih: Mariju Evangeliste Quintero Malfaz, Angela Angionija, Joséa Merina Andrésa i Joakima od Kraljice mira. Za njihovu će beatifikaciju, po redovnom postupku, biti potrebno potvrditi čudo po njihovom zagovoru.