Tijekom mise beatifikacije don Jana Świerca SDB i osmero njegove salezijanske subraće, kardinal Marcello Semeraro naglasio je da Crkva danas ne pamti prvenstveno tragične okolnosti njihove smrti, već „slavu Isusa Krista“ koja sjaji u svjedočanstvu novih blaženika.

Tijekom audijencije u petak, 24. listopada, papa Lav XIV. odobrio je kardinalu Marcellu Semeraru, prefektu Dikasterija za kauze svetaca, objavu dekreta o mučeništvu jedanaestorice svećenika.

Na Međunarodni dan sjećanja na Holokaust prisjećamo se svetaca Maksimilijana Kolbea i Terezije Benedikte od Križa (Edith Stein), koji su svojim životima i mučeništvom u koncentracijskom logoru Auschwitz, svjedočili vjeru i ljudskost, unatoč najtežim okolnostima za vrijeme najkrvavijeg sukoba u ljudskoj povijesti.

Papa Ivan Pavao II. rekao je prigodom jedne posjete Auschwitzu: „Maksimilijan Kolbe učinio je isto što i Isus; on nije pretrpio smrt, nego je darovao svoj život.“

Dana 27. siječnja obilježava se Međunarodni dan sjećanja na Holokaust jer je tog dana 1945. godine sovjetska Crvena armija oslobodila zatočenike nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau.

O. Maksimilijana smjestili su u Pawiaku u ćeliju br. 103. Bio je potpuno miran i sabran. Za suzatvorenike imao je samo osmijeh na licu i ljubaznu riječ. Ohrabrivao ih je. Budio im vjeru u slobodu Poljske. Ali ih je prije svega primjerom i riječju vodio Bogu i Bezgrešnoj.

Generalni postulator Reda bosonogih karmelićana o. Marco Chiesa je tijekom audijencije kod pape Franje 18. travnja 2024. predao dokumente u svrhu proglašenja sv. Terezije Benedikte od Križa (Edith Stein) crkvenom naučiteljicom, objavio je 2. svibnja katholisch.de.

Prije smrti u Auschwitizu, Etty Hillesum pronašla je Boga u najvećoj patnji.

Dokumentarni film Jakova Sedlara „Male velike sestre“ premijerno je prikazan u srijedu 3. svibnja u kinu Cinestar Branimir centar u Zagrebu.

Odreći se i onog najskromnijeg od hrane da bismo se hranili Bogom... među predmetima koji se i danas čuvaju u muzeju Auschwitz nalazi se krunica od kruha koju je izradila mlada poljska zatvorenica i pijanistica Franciszka Studzińska.