Ovako je Maksimilijan Kolbe tješio logoraše: „Smrt nije strašna. A u nebu čeka Bezgrešna!“
O. Maksimilijana smjestili su u Pawiaku u ćeliju br. 103. Bio je potpuno miran i sabran. Za suzatvorenike imao je samo osmijeh na licu i ljubaznu riječ. Ohrabrivao ih je. Budio im vjeru u slobodu Poljske. Ali ih je prije svega primjerom i riječju vodio Bogu i Bezgrešnoj.