Danas slavimo svetog Ivana I., papu.

Ivan je rođen u Toskani, otac mu se zvao Constantius, dok je ime njegove majke nepoznato. Bio je pedeset i treći Petrov nasljednika na rimskoj biskupskoj stolici, na kojoj je sjedio od 523. do 526. godine. Za pape Hormizda bio je rimski arhiđakon. Po izboru za papu, održavao je dobre odnose i s vladarem Italije, arijancem Teodorikom i s bizantskim carem Justinom. Prijateljski se dopisivao s filozofom Boecijem. Car Justin počeo je 524. godine s progonom arijanaca u svome carstvu. Zaplijenio im je crkve i imovinu, odstranio ih iz državne službe te ih progonio na svaki mogući način. Velika većina arijanaca živjela je u sjevernim pokrajinama carstva i po narodnosti su bili Ostrogoti. Teodorik i sam Ostrogot i arijanac, čije su zemlje graničile s carskim pokrajinama u kojima su progoni bili najžešći, zbog toga se veoma zabrinuo. Stoga je dao pozvati papu Ivana u Ravenu i naredio mu da sam na čelu izaslanstva pođe u Carigrad kako bi cara nagovorio da odustane od progona. Papa je u Carigradu sjajno dočekan, te je čak i smio proslaviti Uskrs po rimskome obredu. Car mu je obećao prestanak progona, ali je zabranio da se preobraćeni arijanci vrate na svoju vjeru. Ivan se zadovoljan obavljenim zadatkom sretan vratio u Ravenu. Tu ga je dočekao Teodorik, ali ne kako bi ga pohvalio i nagradio, nego kako bi ga kaznio. Upravo je bio otkrio tajnu prepisku papina prijatelja Beocija s carem Justinom, te je filozofa dao smaknuti. Ivanov sjajni doček u Carigradu Teodorik je protumačio kao spletkarenje s carem, te je papu dao baciti u tamnicu, u kojoj je ovaj i umro. Tijelo mu je prebačeno u Rim i pokopano u bazilici svetog Petra.