Poslanica Hebrejima naglašava da su, po Kristovu spasenjskom djelu, otvorena svima "vrata vjere". Zato ondje i čitamo: "Pristupajmo stoga s istinitim srcem u punini vjere, srdaca škropljenjem očišćenih od zle savjesti i tijela oprana čistom vodom. Čuvajmo nepokolebljivu vjeru nade jer je vjeran Onaj koji dade obećanje", piše fra Darko Tepert.

"Trudili smo se držati smjera. Išli su u katoličku školu. Vodili smo ih na tjednu misu. Molili smo. Znali su u što mi vjerujemo. Vaša obitelj je Tijelo Kristovo, i kada netko, bilo tko ode, ostavlja prazninu u toj cjelini. Sveta Monika poznavala je ovu bol i ona nas prati. Ona je ustrajna s nama u molitvi. Ona nam je također daje uzor, obećanje da će Krist potražiti naše voljene, sjediti s njima kraj zdenca i pozvati ih da ga slijede", piše majka u svjedočanstvu kojega Vam donosimo u nastavku.

Podaci jedne studije pokazuju da očevi uvelike pridonose duhovnoj budućnosti svoje djece. Otac može naučiti svoju djecu da ostanu u crkvi jednostavno već redovitim odlaskom u crkvu. Brojevi su pokazali da ako u Crkvi ostaje tata, ostaju i djeca. Vrijeme je da osnažimo majke i očeve da se hrabro zauzmu za duhovnu budućnost svoje djece.

Knez mira govori svojim učenicima da nije došao uspostaviti mir na zemlji. Zašto?

Tko od nas nije doživio nešto od izdaje, straha, poniženja, lažnog predstavljanja, nemoći, zlobe od drugih, grižnje savjesti i mračne slutnje? Ova priča o mukama nije ispričana filozofskim, teološkim ili metaforičkim jezikom. Ne, ova priča je naša priča, puna životnih istina kojima nas nitko nikada ne mora učiti.

U svijetu koji je poludio, naša najveća potreba u oporavku našeg razuma je vjera. Bez toga, ljudski um doživljava pomrčinu, odsječen od pravog izvora svoje svjetlosti.

Strah sakati i imobilizira. Strah je naš neprijatelj. Što pobjeđuje strah? Božja ljubav.

Što se događa s nama kada postanemo stručnjaci u prepoznavanju tuđih grijeha? Poslušajmo što nam Gospodin govori.

"Protiv smrti nema lijeka, čovjek se može samo tješiti sredstvima za smirenje, sedativima. To je jedina nada ovoga svijeta. Jer ovaj svijet pretvara sve u dobro zakucani mrtvački kovčeg, ili pak mramorno-granitni sarkofag i nadgrobni spomenik. To je konačna sudbina svijeta bez Boga. Pa makar i u obliku veličanstvenoga mauzoleja", poručuje fra Tomislav Pervan.

Kada je tajfun Rai 16. prosinca 2021. punom snagom pogodio Filipine, razorio zemlju i ubio gotovo 400 ljudi, otac Virgilio Salas nastavio je slaviti misu.