Papa Pio XII. je proglasio dogmu da je "Blažena Djevica Marija, na kraju svoga života, dušom i tijelom uznesena u nebo". To što je Papa 1950. proglasio nije neka novotarija, nego samo potvrda stoljetnog, točnije tisućljetnog, vjerovanja Crkve, rekao je fra Darko Tepert u emisiji Aktualno HKR-a.

"Tijelo Marijino prihvatilo je Isusovo tijelo, od utjelovljenja i rođenja, do Kalvarije i Uskrsnuća. Sada je pak Blažena Djevica Marija dušom i tijelom u zajedništvu Presvetog Trojstva, sa svojim Sinom u nebeskoj slavi", rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na svetkovinu Velike Gospe.

Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije prenosimo propovijed iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije mr. sc. Drage Markovića, svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije i asistenta pri Katedri dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Između ostalog vlč. Marković napominje: "Častiti u Crkvi Mariju, njezin lik, znači ujedno usvajati logiku njezina života. Mariju ne samo da imamo kao odvjetnicu, zagovornicu, vjernu moliteljicu, već i kao jasan primjer učiteljice i odgojiteljice u vjeri. Imati Mariju za učiteljicu velika je milost. "

Sa životom i djelovanjem "autora" dogme o Marijinom uznesenju, nedovoljno poznatoga hrvatskoga franjevca fra Karla Balića, upoznao nas je fra Karlov subrat, dugogodišnji urednik lista "Marija", danas pokojni fra Petar Lubina.

U zahvalnosti za svjetlo dobrote koje nam je zasjalo preko Marije, nadbiskup Puljić je potaknuo na molitvu Mariji da čuva obitelji. „Sve povijesne krize, kušnje, Zmajeve prijetnje i zastrašivanja, uspjeli smo prebroditi jer smo se molili i hodočastili u Gospina svetišta. Po tomu smo prepoznatljivi. Blago narodu koji ima dobre, moralne i čestite očeve i majke. Blago obitelji u kojoj je molitva kruh svagdanji, a Marija uzor obiteljske žene i majke“, istaknuo je zadarski nadbiskup.

"Ne možemo zanijekati da se danas senzacije i skandali bolje prodaju kao ni činjenicu da se o dobru premalo govori te da se često prešućuje vijest o dobru koja kola u venama čovjeka koji je slika Božja, stvoren kao dobar i za dobro", rekao je nadbiskup Barišić i naglasio: "Dobro možda ne dolazi uvijek do izražaja, ali po svojoj naravi dobru ni ne treba ocjena i aplauz svijeta. Dobro govori samo od sebe. Ima izvor u Bogu i nikada ne može nestati!"

"Ova je svetkovina poticajni motiv nade i utjehe za sav Božji narod u očekivanju ponovnog Kristovog dolaska i radosti ispunjenja obećanja vječnoga života", rekao je mons. Pintarić. Naglasio je da je ovo mjesto najmanje, ali najfrekventnije zagrebačko svetište Majke Božje, kroz kojeg svakodnevno prođu tisuće hodočasnika, prolaznika i turista.

Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed vlč. prof. dr. sc. Stjepana Radića, svećenika te mjesne Crkve i profesora na KBF-u u Đakovu, a koji vrši i službu rektora Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu. Vlč. Radić, između ostalog, ističe: "Ona zna kako je to kad se vapi za Božjom pomoći. Međutim, ona isto tako zna kako je to kad se ta ista pomoć iskusi. Kao prva zagovornica kod Sina, upravo radi tog iskustva, ona biva u isto vrijeme istinska Majka svih kršćana koji joj se utječu za pomoć."

"Veleblagdan Marijina Uznesenja dušom i tijelom u nebo ne smijemo promatrati samo kao Marijin blagdan. Taj se blagdan slavi u krugu cijele crkvene godine. Ona spada među naše najveće svetkovine i značajno, vrlo značajno zrači u sav kršćaninov život. Marijin je život sav paralelan sa životom Isusa Krista. Tako treba biti i naš kršćanski život", govorio je 2006. godine fra Bonaventura Duda čiju smo drugu obljetnicu smrti obilježili početkom kolovoza.

Neke važne pobožnosti u katoličkoj Crkvi proširile su se na cijeli mjesec u godini te je tako kolovoz posvećen Bezgrešnom Srcu Marijinu. Saznajte kako su Gospina poruka u Fatimi, Drugi svjetski rat i papa Pio XII. utjecali na slavljenje Bezgrešnog Srca Marijina kroz kolovoz.