Ivan (Janči) Matijaš, 89-godišnji orguljaš iz Volodera zasvirao je još jednom na nedjeljnoj sv. misi 24. listopada u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Voloderu. Gosp. Matijaš izrazio je želju kako bi htio još jednom odsvirati nedjeljnu misu u svojoj župi gdje je do prije četiri godine gotovo svakodnevnim sviranjem i animiranjem misa, svetaka i blagdana upotpunjavao liturgiju.

Zrin je stoljećima bio u središtu velikog posjeda koji se prostirao od Dvora do Hrvatske Kostajnice. Bio je jedan od najvećih tvrdih gradova - 130 metara dug i 40 metara širok te su njime gospodarile dvije od tri najznamenitije Hrvatske srednjovjekovne plemićke obitelji. Knjiga Hrvoja Kekeza i Krešimira Regana „Zrin - Srednjovjekovno sijelo knezova Babonića i Zrinskih“ prva je cjelovita studija o utvrdi Zrin.

„Tvojoj nozi on posrnuti ne da i neće zadrijemati on, čuvar tvoj.” (Psalam 121, 3) Riječi su ovo koje jasno dominiraju u prvim kadrovima nove duhovne pjesme koja ovaj put, u pravo vrijeme, dolazi iz Sisačke biskupije, točnije iz župe u kojoj je do ovog ljeta službovao svećenik čija je zajednica inicirala u Hrvatskoj početak nečega čemu je samo – mogli bismo reći – Nebo granica. Puno je nepoznanica u ovome uvodu? - možda se pitate. Ako se i ne pitate, slobodno nastavak pročitajte:

Veliki mramorni križ s Isusom i Gospom Žalosnom kojeg je izradio akademski kipar Tomislav Kršnjavi postavljen je u marijanskom svetištu Majke naših stradanja u Gori. Isklesan je iz mramora, težine je 6 tona i visine preko 5 metara, a nastajao je više od pet godina. "Došla je Majka naših stradanja da donese utjehu našem napaćenom narodu", ističe Kršnjavi.

Dvanaesto zavjetno hodočašće vjernika Sisačke biskupije u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke održano je u subotu 21. kolovoza. Središnji dio hodočašća bilo je svečano misno slavlje, koje je predvodio biskup Vlado Košić u zajedništvu s pedesetak svećenika pristiglih iz svih župa biskupije zajedno sa svojim vjernicima, a koji su u potpunosti ispunili svetište.

Crkve, župne kuće, samostani i kapele, njih ukupno 78, stradalo je u razornom potresu koji je 29. prosinca 2020. pogodio Sisačku biskupiju. Obnova crkava je dugotrajan i skup proces jer uključuje suradnju različitih profila stručnjaka na, uglavnom, starijim građevinama. Koliko će vremena biti potrebno i hoće li se moći obnoviti svi objekti koji su stradali u potresu, pokazat će vrijeme.

Katedrala u Sisku nalazi se na mjestu na kojem je crkva postojala još od ranih kršćanskih vremena. Bulom pape Benedikta XVI. o ponovnoj uspostavi Sisačke biskupije, 2009. godine župna crkva Uzvišenja Sv. Križa uzdignuta je na čast katedrale. Katedrala je zaštićeno kulturno dobro te se smatra najznačajnijim sakralnim spomenikom grada Siska. U razornom potresu 29. prosinca 2020. teško je oštećena, no vjerojatno će se moći obnoviti.

U potresu koji je pogodio Sisak i Petrinju oštećena je i sisačka katedrala Uzvišenja sv. Križa. Sanacija oštećenih dijelova katedrale je u tijeku.

Župna crkva Uzvišenja Svetoga Križa u Kravarskom, 30 kilometara od Zagreba, uništena je u strahovitom potresu magnitude 6.2 stupnjeva po Richterovoj ljestivci koji je pogodio Petrinju, Sisak i okolicu u utorak 29. prosinca. Na Dan žalosti, župnik vlč. Siniša Blatarić, u vrijeme kad se dogodio potres u 12:20 minuta organizira molitvu krunice, kako ispred urušene župne crkve, tako i ispred svih drugih kapela, pilova i križnih raspela po župi kako bi zajedno u isto vrijeme molili na nakanu za sve stradale u potresu i za duhovnu i materijalnu obnovu naše Domovine.

Sisačka biskupija donijela je odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu studentskih stipendija zaklade „Fra Bonifacije Ivan Pavletić“ u akademskoj godini 2020./2021. Natječaj je otvoren od 12. listopada do 2. studenoga 2020. godine, a na njega se mogu prijaviti studenti s područja biskupije.